Dr. Robin Harris, povjesničar, publicist i predsjednik Centra za obnovu kulture, osvrnuo se na trenutnu situaciju oko susreta američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Dr. Harris je za Narod.hr analizirao što u ovom trenutku percipira Europa, a što Hrvati.
Ovo su opasni dani…
“Ovo su opasni dani. Za razliku od većine Europljana ove generacije, Hrvati znaju što je opasnost. Prava opasnost znači prijetnju smrću, gubitkom udova, gubitkom domova i dostojanstva i konačno gubitkom nade.
Ako Europa nastavi svojim trenutnim putem, to je budućnost koja vjerojatno mami. Zaista nije važno tko je više pogriješio tijekom katastrofalnog sukoba između predsjednika Trumpa, potpredsjednika Vancea i predsjednika Zelenskog u Bijeloj kući. Scenarij nisu planirali Amerikanci. Ako je to isplanirao Zelenski, neprikladno odjeven poput slavenskog Che Guevare, onda sugerira da živi u svijetu nestvarnosti. Kao što je Trump rekao, Amerika drži karte, Ukrajina ne.
Amerikanci su očekivali da će to biti prijateljski odnos, držeći se rasprave o planiranom sporazumu o zajedničkoj eksploataciji ukrajinskih mineralnih naslaga. Sjetite se da je sam Zelenski predložio plan, ali je zatim odustao od njega i nakon toga pokušao dodati konkretna sigurnosna jamstva. U svakom slučaju, javno petljanje s Trumpom i Vanceom bila je najgluplja stvar koju je mogao učiniti. A to vjerojatno znači ili da će SAD napustiti Ukrajinu, ili će Zelenski brzo morati dati ostavku. Možda oboje.
>Robin Harris: Sudbina Ukrajine na strašan način pokazuje zašto je NATO važan
Hrvati su emotivno vezani za Ukrajinu – razumljivo, ali nebitno
Daleko više zabrinjavajuće za Hrvate bi trebalo biti ono što im, sudeći po brojnim komentarima ovdje o svađi u Ovalnom uredu, još uvijek izmiče. Hrvati jesu, naravno, emotivno vezani za Ukrajinu, jer u njezinoj borbi za slobodu vide vlastiti odjek, a za današnje Ruse vide Srbe. To je razumljivo, ali je nebitno.
Prvo, to je irelevantno, jer se Hrvatska nikada nije suočila s nuklearnom oružanom silom. Stoga je Trumpova opaska o Trećem svjetskom ratu bila savršeno poštena.
Drugo, ne bavi se pitanjem granica. Koje su prave granice Ukrajine? Uključuje li to, primjerice, Krim koji je tek 1954. godine pripao Ukrajinskoj Sovjetskoj Socijalističkoj Republici? Granice su ono o čemu se sada radi u ukrajinskom sukobu.
Veliki rizik
Rizik – i to velik – jest da će Trump, ljut zbog gotovo sveopće europske osude njegovog ponašanja prema Zelenskom, odgovoriti na tri načina. On bi mogao prekinuti svaku podršku Ukrajini. Možda će normalizirati gospodarske odnose s Rusijom, koji će tako biti znatno ojačani. A možda čak usvoji stav da SAD više neće poštovati svoje ugovorne obveze prema Europi prema Sjevernoatlantskom ugovoru.
Europa će odgovoriti, i već je počela raspravljati, o novom skupu obrambenih aranžmana. Ali europske su zemlje slabe u konvencionalnom oružju i snagama. Njihova vojna sposobnost je tehnološki jadna u usporedbi s američkom.
Nadalje, ideja da će Francuzi ili Britanci pružiti vjerodostojno nuklearno jamstvo koje će zamijeniti američko smiješna je svakome tko poznaje pozadinu. Francusko bi se sredstvo odvraćanja uvijek koristilo samo u obrani Francuske, jer je De Gaulle uvijek tako zamišljao francusku nuklearnu doktrinu. Trident, britansko sredstvo odvraćanja, vjerojatno je ionako neupotrebljivo bez američkog odobrenja. Ovo nije odredba ugovora prema kojoj Amerikanci omogućuju oružje Britaniji, ali sam uvijek pretpostavljao tijekom godina u politici Ujedinjenog Kraljevstva da SAD ima tehnička sredstva da osiguraju da se ono ne koristi bez njihovog pristanka.
Europa treba obrambeno jamstvo SAD-a i NATO-a
Zato je tako glupo dopustiti Ukrajini da postane središte sukoba između Europe i Amerike. Mi u Europi, posebno u potencijalno nestabilnoj i izloženoj jugoistočnoj Europi, trebamo obrambeno jamstvo SAD-a i NATO-a. Moramo učiniti sve da ga sačuvamo. Postavljanje na svjetskoj sceni i živciranje Washingtona čista je djetinjarija.
Ukrajina nikada neće u NATO. Ali Hrvatska je u NATO-u. Držati se NATO-a – što znači držati se bilo kakvog prijateljstva koje možemo osigurati s Washingtonom u današnjoj zatrovanoj atmosferi – a ne plesati na melodiju Berlina, Bruxellesa i Pariza – mora biti strateški prioritet Hrvatske, ako Hrvati ne žele ponovno proživjeti tragediju iz prošlosti. Stvarno je zaista tako jednostavno.”
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.