Hrstić: Naivno je vjerovati EK kako COVID putovnice neće biti preduvjet za kretanje

hrstić
Foto: Fah; fotomontaža: Narod.hr

Dolaskom cjepiva teorije zavjera nisu utihnule, naprotiv, samo stižu nove. No još prije godinu dana pisali smo o tome kako nakon ove pandemije više ništa neće biti isto, zapravo nesvjesni koliko će te najave zapravo biti proročanske. U osvit digitalnih COVID putovnica, jasno je, jednom izgubljene građanske slobode i prava teško da će se vratiti u onom obliku kakav smo imali prije. Baš kao što se nikad nisu vratile nakon 11. rujna, piše Ivan Hrstić u svojoj kolumni za Večernji list, koju djelomice prenosimo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

(…)

U svjetlu svega toga, treba doista biti naivan pa povjerovati porukama iz EK da COVID putovnice neće biti preduvjet za kretanje. Formalno možda na početku i neće, ali jednom uvedene, sasvim sigurno će stvoriti temelj za podjelu na građane prvog i drugog reda. Oni koji ne budu imali potvrdu da su cijepljeni, bez obzira na to što možda pripadaju nekoj rizičnoj skupini, mogu očekivati da će za njih problemi potrajati mnogo dulje.

Odletjeli su kineski šišmiši, na njihovim krilima iz Bijele kuće odletio je i Donald Trump, Kina jača no što je bila prije pobjednički dolijeće iz pandemije, najmanje pogođena od svih svjetskih sila, a posjedovanje cjepiva danas je pitanje geopolitičkog statusa i prestiža, kao posjedovanje atomske bombe ili nosača aviona.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Već smo zaboravili da smo koronavirus nazivali kineski virus, sa zadovoljstvom se vrativši na staru dobru navadu nazivanja virusa po svojim susjedima. Još samo čekamo kad će se pojaviti i neki dovoljno opak hrvatski soj, kad već više nemamo mogućnosti stvoriti vlastito cjepivo. Hrvatska je, predvidljivo, na samom europskom dnu po procijepljenosti. Sve čekamo kad će nam u spas skakati braća Srbi sa svojim licenciranim Sputnjikom ili nekim kineskim cjepivom, kako god se ono zvalo.

(…)

Veli hrvatski premijer da mu je iz današnje perspektive žao što nije naručio znatno veće količine cjepiva, ali napominje i da je bilo teško pogoditi tko će biti najbrži u registraciji i najuspješniji u masovnoj proizvodnji. Da, stvarno je bilo jako teško pogoditi da će Pfizer, koji je dva mjeseca prije završio ispitivanja, dobiti sve potrebne dozvole i masovnu proizvodnju pokrenuti prije nesretne AstraZenece koja se poslužila omiljenim trikom turističkih kompanija – overbookingom. Umjesto AstraZenece imamo tako AstruZenicu, odnosno bosanski lakat, iako je i dalje teško razabrati koliko je doista to cjepivo stvarno nesigurno, a koliko je sve to neka nova zavjera obavještajnih struktura ili konkurencije koja svoje cjepivo nudi po nekoliko puta većoj cijeni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naravno, nismo jedini koji su birali najjeftinije, no ponovno smo na začelju i pod repom EU, te iako smo izvukli kraći kraj, nemamo političke hrabrosti pobuniti se. Da nije Kurza, teško da bi Plenković podignuo glas. Što EU misli o nama, pokazala je još u trenutku kad je europsku agenciju za lijekove udomila u Nizozemskoj i tako dala bogatima još jednu prestižnu agenciju. Hrvatska im, naravno, nije bila dovoljno dobra, pa su je ostavili kratkih rukava. Nažalost, teško je ustvrditi da je to bila pogrešna odluka eurobirokrata, no to je samo ilustracija da se ne treba uzdati u hrvatsku pravicu te da u nekim situacijama treba uzeti svoju sudbinu u vlastite ruke te na vrijeme osigurati cjepivo iz alternativnih izvora koji nam se nude. Ako i na to nismo već zakasnili, zaključuje Ivan Hrstić u svojoj kolumni za Večernji list.

Kolumnu u cijelosti pročitajte na Večernjem listu.

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.