Da Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu dočekuje ovogodišnju svetkovinu svojega zaštitnika ovjenčan papinskom povlasticom da se može nazivati manjom bazilikom i inače bi bila važna vijest. No kada se zna u kojoj je mjeri sv. Josip povezan s ključnim razdobljima u životu hrvatskoga naroda, ta vijest u današnje, također ključno razdoblje, dobiva nacionalni značaj, s nekim proročkim elementima za budućnost. Sadašnje je doba karakteristično po tome što mnogi ljudi svoja lica i tijela pretjerano uljepšavaju estetskim i digitalnim zahvatima pretvarajući se da je sve savršeno, dok društvene i političke okolnosti ne dobivaju takve »filere« (najavljuje se veliki rat, nestašica hrane, kriza energenata…). Piše to Branimir Stanić za Glas Koncila.
Takve su se ugroze gotovo uvijek pojavljivale u doba kada je hrvatski narod birao sv. Josipa za svojega zaštitnika ili obnavljao svoje povjerenje u njega. Dovoljno je zaustaviti se na samo nekoliko ključnih povijesnih trenutaka.
Pogibija Zrinskoga i Frankopana
Velik šok u hrvatskoj povijesti izazvala je pogibija Zrinskoga i Frankopana 1671. godine, kada se čudom moglo nazvati to da osveta tadašnjega bečkoga dvora nije do korijena izbrisala hrvatsku državnost. Providnost je posredovala da se upravo u kraju u kojem se nalazi današnje Nacionalno svetište sv. Josipa rodi budući zagrebački biskup Martin Borković, zaslužan da Marijin zaručnik i Isusov poočim postane i zaštitnik Hrvatske, po jednoglasnoj odluci Hrvatskoga sabora iz 1687. godine. U osmanskim osvajanjima područje hrvatskoga kraljevstva nakon toga bilo je gotovo čudesno očuvano, a makar krhka državnost u odnosu na Beč i Peštu zadržana je.
Više je nego znakovito da je upravo početkom Drugoga svjetskoga rata, u jesen 1939., na molbu zagrebačkoga nadbiskupa i metropolita Alojzija Stepinca i drugih biskupa Sveta Stolica odobrila da blagdan sv. Josipa postane zapovjedni na području tadašnjih hrvatskih (nad)biskupija, uz čiji je zagovor hrvatski narod u doba užasnih godina progona, krvi i mučeništva komunističke, fašističke i nacističke ideologije uspio opstati. Nadalje ne može biti slučajno da je 1972. tadašnja biskupska konferencija zauzela stajalište da je i dalje na snazi »odluka Hrvatskoga sabora iz 1687. g., kojom se sv. Josip proglašuje nebeskim zaštitnikom Hrvatskoga Kraljevstva, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno Hrvatsko Kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta«.
“I krvave devedesete godine 20. stoljeća hrvatski je narod dočekao spreman uz zagovor sv. Josipa”
To su biskupi priopćili upravo na svojem proljetnom zasjedanju u doba kada je hrvatski narod doživljavao novi progon nakon hrvatskoga proljeća. I krvave devedesete godine 20. stoljeća hrvatski je narod dočekao spreman uz zagovor sv. Josipa budući da je kardinal Franjo Kuharić 19. ožujka 1987. proglasio Godinu svetoga Josipa. Proročka je bila i odluka hrvatskih biskupa na šibenskom zasjedanju u studenom 2008., dakle dvadesetak godina kasnije, da sv. Josip bude glavni zaštitnik Hrvatske.
Upravo u to doba pod nekim domoljubnim bojama ispod radara prolazili su događaji izdajničkih namjera, poput odluke da hrvatska naftna tvrtka Ina korumpiranim radnjama većinski prijeđe u ruke mađarskoga Mola, čije se posljedice i danas osjećaju (tada je nastupila i velika financijska kriza koja je mnoge bacila na koljena). Najzad u red josipovskih zahvata može se pribrojiti i Godina sv. Josipa na razini opće Crkve 2020./2021., koja je bila uvod u koronakrizno razdoblje i razorne potrese u zagrebačkom i sisačkom kraju…
To što karlovačka crkva koju je ponizno gradio svećenik na glasu svetosti mons. Marijan Radanović (1921. – 2014.) i koja u današnje vrijeme doživljava novi pastoralni zanos na nacionalnoj razini sada postaje manjom bazilikom sv. Josipa moglo bi biti znak da Crkva i hrvatski narod ulazi u novo, ponovno teško razdoblje. Ne treba se zbog toga plašiti. Upravo suprotno – jer nije sv. Josip uzrok hrvatskih ugroza, nego je njegov zagovor oduvijek bio jamac opstanka, i u doba rata, i u doba gladi i u doba političkih izdaja.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr
>Stanić: Uz tjedan solidarnosti strategija i mučeništvo
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/Glas Koncila
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.