Nedavno je završena svemirska misija »Artemis II« u kojoj je četvero astronauta sudjelovalo u vožnji oko Mjeseca. Kadrovska križaljka američke posade bila je politički korektna: jedan bijelac, jedan crnac, jedan stranac, jedna žena. Cijena karte za taj prijevoz procjenjuje se na oko četiri milijarde dolara. Mnogi su (neupućeni) laici bili razočarani jer su očekivali drugi silazak na Mjesec. No to se nije dogodilo (niti je bilo planirano). Bio je to samo ringišpil oko Zemljina satelita, koji je završio padom kapsule »Orion« u Tihi ocean, piše Valerije Vrček za Glas Koncila.
Borba i potraga za životom
Svake godine agencija za istraživanje svemira NASA potroši oko 25 milijardi dolara. To je više od polovice svega što potroši država Hrvatska. No dok se hrvatski proračun troši u »borbi za život«, NASA-in se proračun troši u »potrazi za životom«. Kako bi se osigurala financijska potpora i potpora javnosti, NASA je prisiljena opravdati svoje visoke troškove. Jedan od učestalih i efikasnih argumenata uvjeravanja potrebe financiranja svemirskih lutanja jest – potraga za tragovima života izvan Zemlje.
Deset dugih godina…
Svake godine, s pravilnim oscilacijama, mediji objavljuju svemirska otkrića koja upućuju na postojanje uvjeta za život ili na moguće znakove ekstraterestrijalnoga života. Tako su ove godine otkriveni rezervoari vode ispod površine Marsa, koji su, eto, mogli podržavati život milijardama godina. Prošle je godine potvrđena mikrobna aktivnost na stijenama marsovskoga kratera Jezero, 2024. godine na udaljenom je planetu K2-18b, pomoću teleskopa Webb, detektiran dimetil-sulfid, molekula koju na Zemlji proizvodi samo plankton, a godinu dana ranije lociran je ugljični dioksid na zaleđenom Jupiterovu mjesecu.
>Vrček: ‘Fenomen’ korejskih ljutitih žena
Godine 2022. NASA i medijski sateliti objavili su dokaze o vodenoj pari, oblacima i magli u atmosferi egzoplaneta WASP-96b, 2021. godine izmjeren je metan na Marsu, 2020. godine fosfin na Veneri, a 2019. godine NASA-in je rover »Curiosity« pronašao drevna slana jezera u krateru Gale. Isto je vozilo 2018. godine pronašlo složene organske spojeve, temeljne blokove života, u marsovskim stijenama starima tri milijarde godina, a 2017. godine letjelica »Cassini« uhvatila je vodik u gejzirima na Saturnovu mjesecu Enceladusu. Prije točno deset godina naslovnice su mnogih medija vrištale o sezonskim potocima slane vode na Marsu. A gdje ima vode, ima i života.
Povratak života u svemir
Svakim svemirskim otkrićem i svakim novinskim naslovom civilizacija je korak bliže nepoznatu životu u susjedstvu planeta Zemlje. Iako se čini da je Zemlja jedini prostor života, cijena lutanja po Mliječnoj stazi je opravdana jer može odgovoriti na pitanje jesmo li sami u galaksiji. Intenzitet analitičkih i detektivskih potraga redovito raste prije kongresnih odluka o proračunu svemirske agencije. Zahvaljujući uspjesima unutar programa »Artemis«, ove je godine izglasan zakon (»NASA Authorization Act of 2026«), kojim se NASA-i dodjeljuje dodatnih deset milijardi dolara, povrh redovitoga proračuna. Zakonom se, uz ostalo, odobravaju misije povratka ljudi na Mjesec.
Mjesec pun života
Prema tome svemirski je okoliš možda beživotan, ali će oživjeti ponovnim prilunjavanjem čovjeka. I to nije sve. Prije sedam godina izraelska je letjelica »Beresheet« pala u More vedrine na Mjesecu pa su njezini putnici, vodeni medvjedići, sada rasuti po površini Zemljina satelita. Budući da su tijekom misije bili u stanju kriptobioze (»zimskoga sna«), preživjeli su pad, ali se ne mogu probuditi bez vode i kisika. Tako su tardigradi ili dugoživci postali prvi (živući) stanovnici susjednoga svemira. Tisuće dehidriranih mikroskopskih životinja, poznatih kao najotporniji organizmi na Zemlji, poput neke biološke vremenske kapsule, čekaju ponovni dolazak vlasnika svemirske letjelice.
Kao što je plastika izbačena u orbite, tako su, eto, tardigradi spušteni na površinu Mjeseca. U potrazi za životom čovjek je njima onečistio svemir. Nije poznato kako će završiti avantura vodenih medvjedića na Mjesecu niti je predvidljiva vrsta svemirskoga smeća u još spektakularnijoj potrazi – onoj za izvanzemaljskom inteligencijom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.