Argumenti: Za sudjelovanje pedijatra u emisiji – koji bi govorio o cijepljenju djece – potrebna suglasnost Stožera

cijepljenje djece
Foto: snimka zaslona HKV, fotomontaža: Narod.hr

Jesu li djeca rizična skupina kojoj je potrebno cijepljenje protiv Covid-19; je li potrebno cijepljenje djece protiv Covida-19; Kakav je omjer koristi i rizika; Hoće li cijepljenje postati obavezno?; Smijemo li propitkivati opravdanost cjepiva i imati različito mišljenje? – pitanja su o kojima se raspravljalo u emisiji Hrvatskog katoličkog radija Argumenti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Dr. Bernard Kaić, voditelj službe za epidemiologiju HZJZ-a je istaknuo:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Procijepljenost djece je niska – ukupno 8000 djece do 15 godina, odnosno 1,5% djece. Cjepivo je kasnije registrirano, a mnogi ne vide potrebu cijepljenja djece jer djeca imaju blagu bolest. Djeca mogu imati težu bolest, imamo 2 umrle djece. Preporuka za cijepljenje je donesena na temelju činjenice da je cjepivo registrirano za primjenu u
dječjoj dobi, na temelju podataka o učinkovitosti cjepiva u dječjoj dobi, na temelju procjene Europske agencije za lijekove da cijepljenje djece premašuje korist prema riziku za cijepljenje” – rekao je dr. Kaić.

Peša Vučković: “Ne želim cijepiti djecu”

Suzana Peša Vučković, majka i autorica na portalu “Roditelj odlučuje” je rekla:

“Roditelji nisu homogena skupina, neki se puno interesiraju i istražuju, drugi se
prepuštaju struci. Zdravorazumski ne želim djecu cijepiti s nečim što može imati rizike, a djeca ne razvijaju težu bolest. Teško je procijeniti prema dostupnim podacima da je cjepivo sigurno, posebno dugoročno. Ne vidim korist cijepljenu djece u toj dobi, kategorički ih ne bi cijepila. Institut Robert Koch u Njemačkoj smatra da obzirom da djeca u dobi od 6-11 godina u Njemačkoj iznose oko 6% stanovništva, njihovo cjepivo ne bi doprinijelo epidemiološkoj slici.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dr. Kaić je ustvrdio: “Cjepiva nisu eksperimentalna. Cjepiva su ispitana u Izraelu na većem broju djece, sigurnosni signali opasnosti nisu prepoznati. Treba cijepiti zdravu djecu i ljude da ne obole. Ne očekuju se posljedice na razvoj djeteta, ali nitko ne može to tvrditi sa sigurnošću.”

Peša Vučković je dodala: “Cjepivo je pod dodatnim praćenjem i nema dovoljno procjene sigurnosti, djeca su u 4. fazi kliničkog ispitivanja cjepiva. Dio roditelja koji su uredno cijepili djecu smatra da je kampanja agresivna i da se ide s ucjenama. Oštećeno je mentalno i socijalno blagostanje djece.”

Dr. Kaić: “U pripremi nije obvezno cijepljenje”

Medijska stručnjakinja Ankica Mamić upozorila je:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Komunikacija oko pandemije je loše napravljena. U prvoj fazi smo vjerovali bezrezervno
stožeru jer nije bilo dovoljno informacija o pandemiji. Nismo napravili dobru zdravstvenu kampanju, zato je u Hrvatskoj takva slaba procijepljenost. Krivi je slogan: Misli na druge – cijepi se. Cjepivo je objavljeno kao spasonosno rješenje, govorilo se da je cjepivo učinkovito i da će nas zaštititi od bolesti. Poslije smo trebali donositi zaključke za sebe. Stožer je znao slati kontradiktorne poruke. Ljudi su se počeli zatvarati u svoje grupe istomišljenika i to je loše. Nije se pošteno govorilo – ne znamo o čemu se radi, radimo najbolje. Nitko ne može znati bolje od roditelja što je najbolje za njegovo dijete. Cjepivo ne daje rezultate koji su obećavani.”

Na upit je li u pripremi obavezno cijepljenje, dr. Kaić je odgovorio:

“U pripremi nije obavezno cijepljenje.”

Suglasnost Stožera

Voditeljica emisije Tanja Maleš ispričala je kako su danima za nastup u emisiji tražili liječnika pedijatra koji bi govorio o cijepljenju djece, nuspojavama, reakciji roditelja, učinkovitosti cjepiva. Neki nastupi su bili dogovoreni, no pedijatri stručnjaci odustali su bojeći se osjetljivosti teme. Za sudjelovanje pedijatra trebala je suglasnost Stožera.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Voditeljica je upitala dr. Kaića zbog čega Stožer toliko kontrolira nastup stručnjaka koji predstavljaju svoje područje u medijima.

Dr. Kaić: “To je krivo, ne sviđa mi se to, a najviše mi smeta kad moramo ići popunjavati rupe u programu, a nemamo ništa novo za reći. Nisam nikada čuo da je Stožer zabranio nekome da istupa. Možda je u ovom slučaju koji vi spominjete išla presporo komunikacija, ali ja ne vjerujem da je zabranio.”

Mamić: “Ne bi me čudilo da Bruxelles donese odluku o obveznom cijepljenju”

Voditeljica: “Činjenica je da mi od Stožera koji je nadležnost MUP-a trebamo tražiti dozvolu za gostovanje liječnika, stručnjaka za svoje područje, a to baca svojevrsnu sumnju.”

Ankica Mamić se nadovezala: “Apsolutno je to krivo, nema što Stožer odlučivati o tome što će liječnici govoriti. Liječnik predstavlja svoju struku, on ne predstavlja državu. Ako postoji cenzura, to nije dobro, to ne priliči demokratskom društvu.”

Peša Vučković: “Ograničeno je sudjelovanje u društvenom životu ako nisi cijepljen jer su ograničenja velika, to su ucjene.”

Mamić: “Hrvatska je članica Europske unije i za mene ne bi bilo nikakvo iznenađenje da se u Bruxellesu donese odluka za koju se traži i od Hrvatske da ju provede. Činjenica je da smo imali blaže mjere od mnogih država EU.”

Na upit voditeljice je li istina da je za građane EU predviđeno 11 doza cjepiva, dr. Kaić je rekao da ne zna otkud ta informacija.

O nuspojavama

Nastavio je kako nije istina da ne smiju govoriti o nuspojavama.

“Netočno je da ne prikazujemo nuspojave u izvještajima” – rekao je.

Peša Vučković je opet istaknula kako neće cijepiti djecu bez obzira na pritiske:

“Nedostaje javne rasprave s liječnicima s terena, koji upotrebljavaju druge protokole. Bez cenzure i diskreditiranja liječnika.” – smatra Peša Vučković.

Ankica Mamić je zaključila: “Politika bira koje epidemiologe sluša jer je to pravo dobila na izborima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.