1. listopada 1988. Gorbačov došao na čelo SSSR-a – koje su zasluge velikog državnika?

Foto: enciklopedija.hr

Na današnji dan 1988. godine Mihail Sergejevič Gorbačov postao je predsjednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR umjesto Andreja Gromika, koji je prethodnog dana prisilno umirovljen. Tvorac političkih i privrednih reformi, Gorbačov je bio posljednji lider Sovjetskog Saveza.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prije toga 1985. godine došao je na čelo CK Komunističke partije Sovjetskog Saveza.

Potaknuo je program brze tehnološke modernizacije gospodarstva i državne uprave u komunističkom i zločinačkom SSSR-u. Zbog slabih rezultata potaknuo je korjenitije reforme radi oslobođenja kulture od političke stege, te zbog veće slobode tiska (glasnost) koja do tada nije ni postojala. Došlo je do restrukturiranja gospodarskog i političkog sustava (perestrojka), uvođenjem tržišnih mehanizama i elemenata izborne konkurencije (liste s više kandidata, tajni izbori).

Usmjeravao je vanjsku politiku prema smanjivanju napetosti između velesila te okončanju hladnoga rata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U prosincu 1987. potpisao je s američkim predsjednikom R. W. Reaganom sporazum o uništenju zaliha nuklearnih projektila srednjega dometa, a tijekom 1988–89. nadzirao je povlačenje sovjetske vojske iz Afganistana.

Njegova je politika ohrabrivala reformske promjene u državama Istočnoga bloka koje su bile pod neformalnom okupacijom SSSR-a, a kada su 1989–90. uspostavljene nekomunističke vlade u Poljskoj, DR Njemačkoj, Madžarskoj i Čehoslovačkoj, složio se s odlaskom sovjetske vojske iz tih država.

U ljeto 1990. pristao je na ujedinjenje Njemačke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U ožujku 1990. izabran je za prvoga predsjednika SSSR-a. Njegova je reformska politika dovela do demokratizacije i decentralizacije sovjetskog društva i države, ali nije mogla riješiti sve dublju gospodarsku i političku krizu.

Za neuspjelog puča konzervativnih snaga u kolovozu 1991., dok je tri dana bio u kućnom zatvoru, izgubio je politički utjecaj, a njegovu je ulogu preuzeo predsjednik Ruske Sovjetske Socijalističke Republike Boris Jeljcin. Nakon odluke konstitutivnih republika da umjesto SSSR-a uspostave Zajednicu neovisnih država, Gorbačov je 25. XII. 1991. podnio ostavku na mjesto predsjednika SSSR-a, pa je ta država prestala postojati.

Za doprinos svjetskom miru dobio je Nobelovu nagradu za mir 1990. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.