Njemačka radnička stranka (njemački Deutsche Arbeiterpartei) ili DAP bila je politička stranka koja je osnovana u Münchenu 1919. Prvi predsjednik joj je bio Anton Drexler. Cilj joj je bio poboljšanje života radnika i bila je stranka socijalističke orijentacije. Njezin član je na današnji dan postao Adolf Hitler, a iz te radničke stranke izrastao je nacistički pokret.
Stranka je bila orijentirana izuzetno antimonarhistički, antikapistalistički, antisemitski sa naglašenim protivljenjem Versailleskom sporazumu. Zagovarali su tezu da se bore za prava radnika i da je svjetski kapitalizam promašena ideologija pod kontrolom Židova, što je kasnije potaknulo progone i holokaust nad Židovima u Njemačkoj.
Nakon što se vratio iz vojske u kojoj je služio u Prvom svjetskom ratu, kaplar Adolf Hitler poslan je kao vojni doušnik na sastanak Njemačke radničke stranke (Deutsche Arbeiterpartei). Na sastanku se žestoko posvađao s jednim od sudionika. Šef stranke Anton Drexler bio je impresioniran Hitlerovim govorničkim sposobnostima pri toj svađi i pozvao ga je da se učlani u stranku. Hitleru su se svidjele Drexlerove ideje, pa je uskoro prihvatio poziv i učlanio se u stranku. Dobio je redni broj 555, no zapravo je bio 55. član, a stranka je povećala brojeve da bi se dobio privid većeg članstva. Uskoro je Hitler postao jedan od vodećih članova stranke. Ime stranke promijenjeno je sljedeće godine u Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
28. srpnja 1921. godine Hitler je postao šef stranke zamijenivši Drexlera, a uskoro je uzeo i naziv stranačkog Führera. Premda je isprva bio član broj 555, kasnije je nosio zlatnu stranačku značku s rednim brojem 1.
Izraz “nacist” je termin koji je izveden iz prva dva sloga naziva stranke Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei (NSDAP). Članovi stranke su sebe nazivali nacionalsocijalisti, rijetko su koristili termin nacisti. Termin Parteigenosse (član partije) se najčešće koristio među nacistima, sa terminom Parteigenossin koji se koristio za pripadnice ženskog spola i dodavao se po potrebi.
Upotreba termina “nacistička Njemačka” i “nacistički režim” se popularizirao kod antinacista i njemačkih prognanika u inozemstvu. Nakon toga, termin se proširio na mnoge druge jezike i na kraju je prihvaćen i u Njemačkoj nakon završetka Drugog svjetskog rata.
