Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) u Zagrebu provodi projekt digitalizacije starih razglednica s motivima hrvatskih gradova pod nazivom Pozdrav iz Hrvatske. Kako bi upotpunili i obogatili digitalnu zbirku razglednica onima koje nemaju, u povodu Svjetskoga dana razglednice, pokrenuli su projekt digitalizacije starih razglednica malih mjesta Hrvatske iz privatnih arhiva građana u sklopu projekta Pozdrav iz Hrvatske – i moja razglednica pomaže ga tkati . Pozivaju stoga sve zainteresirane građane da se uključe.
”Čuvajući uspomenu na prostor u određenoj točki vremena ili upućujući na svečanost nekoga blagdana, stare razglednice u suvremenost prenose šarm prošlosti i dašak nostalgije. U želji da ih okupi i učini dostupnima na jednome mjestu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu osmislila je Pozdrav iz Hrvatske, projekt kojim starim razglednicama daje novi život – onaj digitalni te one postaju dio Digitalne zbirke razglednica Grafičke zbirke koja danas broji više od 1000 razglednica”, stoji u priopćenju iz NSK.
Inače, Grafička zbirka NSK mali je muzej razglednica s više od 150 tisuća jedinstvenih,
rukom ispisanih razglednica koje bude znatiželju zbog poruka koje su na njima ostavili
njihovi pošiljatelji te prekrasnih različitih motiva, gradova, ponajprije Hrvatske, ali i gradova
cijeloga svijeta, etnografskih motiva, slavnih i običnih ljudi, životinja i predmeta za
svakodnevnu uporabu.
Kako bi upotpunili i obogatili digitalnu zbirku razglednica onima koje nemaju, u povodu
Svjetskoga dana razglednice koji se obilježava 1. listopada u Knjižnici su uz potporu
Ministarstva kulture i medija pokrenuli projekt digitalizacije starih razglednica malih mjesta
Hrvatske iz privatnih arhiva građana u sklopu projekta Pozdrav iz Hrvatske – i moja
razglednica pomaže ga tkati i pozivaju sve zainteresirane građane da se uključe.
”Zavirite u kutije s uspomenama”
”Zavirite u kutije s uspomenama, u bakin ormar ili obiteljski album i donesite nam
razglednicu svojega rodnog mjesta ili omiljene destinacije. Svaka razglednica koja nam
nedostaje, a koju uz vašu pomoć digitaliziramo, bit će vrijedan doprinos očuvanju naše
zajedničke baštine”, poručuju iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Svoje stare razglednice malih mjesta Hrvatske svi zainteresirani mogu donijeti u NSK već od 17. listopada, svakoga ponedjeljka u mjesecu, od 11 do 16 sati, uz prethodnu najavu na e-adresu razglednice@nsk.hr. Nakon što ih skeniraju, razglednice će vam vratiti, a nove
digitalne razglednice moći će pogledati istraživači i zaljubljenici u razglednice iz svakoga
kutka zemlje.
Razglednice ili kartoline
Na razglednicama ili kartolinama, kako ih neki zovu, zaustavljena su u vremenu brojna mjesta, gradovi, običaji, ljudi, pričajući priče o vremenu kojeg više nema. Na tankom se kartonu često nalazi prikaz nekog mjesta, veduta grada, marina u suton te osobna poruka kojom pošiljatelj šalje svoje misli, vesele ili tužne poruke primatelju. Čuvajući uspomenu na prostor u određenoj točki vremena ili upućujući na svečanost nekog blagdana, stare razglednice u suvremenost prenose šarm prošlosti i dašak nostalgije.
Ovaj maleni predmet koji izmami osmijeh na lice svakog tko ga pronađe u poštanskom sandučiću postoji već više od 150 godina. Povijest njegova nastanka i razvoja iznimno je zanimljiva.
Naime, razglednica kakvu danas poznajemo razvila se iz dopisnice. Prva je dopisnica Correspondenz-Karte objavljena u Austriji 1. listopada 1869. godine, pa je taj nadnevak uzet i kao Svjetski dan razglednice koji se danas obilježava širom svijeta. Dopisnica je otvorena karta na kojoj je uz adresu vidljiva i poruka koju šalje pošiljatelj. Razlozi njezina uvođenja bili su, ponajprije, financijske prirode – za dopisnicu nije potrebna omotnica zbog čega je lakša, pa je i vrijednost marke koja se mora na nju zalijepiti manja, a s obzirom na to da je u drugoj polovici 19. stoljeća bilo sve više poslovnih i turističkih putovanja, povoljniji je način komunikacije bio nužan.
Prve razglednice
Nedugo nakon dopisnice javila se ilustrirana dopisnica, a zatim i razglednica koja je na jednoj strani ilustrirana, a na drugoj se nalazi mjesto za adresu. Prve ilustrirane dopisnice povezane su s Francusko-pruskim ratom i prikazuju vojničke motive na istoj strani gdje je i mjesto za adresu. Upravo ih zato neki ne smatraju pravim razglednicama jer se na razglednicama poruka u početku pisala na ilustriranoj strani, dok je druga strana bila jedino namijenjena adresi primatelja. Prve razglednice često su bile rukom rađene ilustracije, otisnute tehnikama litografije, svjetlotiska i ofseta, a proizvodile su se i razglednice na fotopapiru kao prave fotografije.
Kada bismo pojednostavljeno željeli reći što je razglednica, rekli bismo da je to ”karta bez kuverte” koja poštom prenosi tekstualne i slikovne poruke. Upravo taj spoj slike i riječi čini je jedinstvenim predmetom koji na sebi nosi mnoštvo informacija te je zanimljiva i vrijedna sakupljačima, istraživačima i baštinskim ustanovama poput Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u čijoj je Grafičkoj zbirci ona zastupljena od sredine dvadesetog stoljeća.
Tada je i započelo sustavno prikupljanje razglednica kao vrijednog dijela Zbirke. Do danas smo prikupili više od 150 tisuća primjeraka različitih motiva, gradova, ponajprije Hrvatske, ali i gradova cijelog svijeta, etnografskih motiva, slavnih i običnih ljudi, životinja i predmeta za svakodnevnu uporabu, što Zbirku čini i pravim malim muzejom razglednica.
Najstarija iz 1886.
Ona najstarija iz fonda NSK putovala je 1886. godine i prikazuje željezničku prugu u Švicarskoj koja zauzima polovicu razglednice, dok je druga polovica ispisana tekstom pošiljatelja. Upravo je nadnevak kada je razglednica poslana, često jedini podatak koji nam je pomaže datirati. Najstarije razglednice hrvatskih gradova iz fonda Zbirke putovale su davne 1890. godine, i to iz Opatije i Varaždinskih Toplica.
Ipak, najveći broj starih razglednica potječe iz takozvanog „zlatnog doba razglednice“ između 1898. i 1918. godine. Razdoblje je to kada dolazi do njihove masovne proizvodnje kao i velikog zanimanja za izradbu i slanje razglednica, a tada se javljaju i prvi kolekcionari. Danas postoji disciplina koja se bavi proučavanjem i skupljanjem razglednica – deltiologija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
