Site icon narod.hr

15. studenoga sveti Albert Veliki – zašto je zaštitnik prirodnih znanosti?

Foto: wikipedia.org

Dominikanska obitelj danas slavi blagdan sv. Alberta Velikog, redovnika, biskupa i crkvenog naučitelja. Kao student od 23 godine oblači odijelo Dominikanskog reda koji je bio tek pred 13 godina potvrđen. Proglašen je: velikim, sveopćim naučiteljem, pokroviteljem prirodnih znanosti i svecem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Netko je izračunao da obična olovka, dužine 18 cm, može povući crtu dugu 55 km, ili napisati 45 tisuća riječi. Pri tome ćeš je izoštriti 17 puta.

A što bi sve mogla ta olovka? Nekome slika oltarnu sliku, nekome neodjevenu bludnicu za zabavne listove. Albert je perom napisao 38 debelih svezaka. Sve o Bogu i o znanosti.

Redovnik

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Otac ga je poslao u Padovu na studij, ali mu se tamo otvorio novi put. Propovijedao je u to vrijeme glasoviti dominikanac fr Jordan Saksonac. Nazivali su ga “sirenom studenata”. Zašto? Mnogi su mladići izbjegavali njegove govore, a i susret s njime, iz straha da ih ne oduševi za redovnički ili svećenički stalež. To se dogodilo mladom Albertu.

Tako imućna, plemićka obitelj nije ni sanjala da bi im sin dospio u samostan. Ali Albert je obukao redovničko odijelo sv. Dominika 1229. U svemu je bio uzoran. Izabran je za starješinu dominikanske provincije u Njemačkoj koja je tada imala 40 samostana. Pet ili šest godina poslije toga imenovan je biskupom u Regensburgu, ali se ubrzo te službe odrekao.

 Znanstvenik

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Danijel Rops ga naziva “gorostasom znanosti”, pa ističe da su u ono doba sve rasprave završavale: “Tako reče profesor Albert.” Njegovu učenost je naglasila i Enciklopedija leksikografskog zavoda (Zagreb 1966., str. 62): “Bavio se logikom, matematikom, astronomijom, fizikom, geologijom, botanikom, zoologijom…

Imao je u ono doba neobično veliko znanje i dar zapažanja, naročito u zoologiji i botanici.” Predavao je u Kölnu, Hildesheimu, Regensburgu, Strasburgu i Parizu. U Parizu je, veli predaja, bila tolika navala studenata na njegova predavanja te je morao pod vedrim nebom predavati. I taj se trg po njemu prozvao Mauber (Magnus Albertus).

 Svetac

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Životom i djelima dokazuje da se vjera ne protivi pravoj znanosti, jer: “Vjera nije plod obiteljske tradicije, nije igra folklora, društvenog preodgajanja, praznovjerja ni licemjerja” (P. Thivollier). Isti je tvorac prirodnih zakona, iz kojih gradimo znanost, kao i moralnih zakona u Evanđelju. I bilo bi zaista smiješno da se Božji zakoni u prirodi protive Božjim zakonima u Evanđelju. U poniznih se učenjaka to ne protivi, jer “zrelo klasje prigiba glavu, a zeleni se klas drži uspravno” (nar. poslovica).

Dobrota i svetost neće nikada tjerati u protuslovlje vjeru i znanost. Napuhani intelektualac sliči dječjem plastičnom balonu. Lako se diže u vis, lako se pušta svakoj struji koja mu donosi koristi. Ali lako će proći ako doživi sudbinu buhe u lavljem uhu. Skočila buha lavu u uho, pa se do mile volje rugala: “Čuj, kralju svih životinja, što mi možeš?”

I kad se nazanovijetala, iskoči iz lavljeg uha, a uskoči u paučinu iz koje se više nije mogla izbaviti. Albertova se veličina sastoji u spajanju vjerskih i znanstvenih istina. On je dokazao da veliki intelektualac može biti i veliki svetac. “Bože ti si svetog Alberta učinio velikim u usklađivanju ljudske mudrosti s božanskom vjerom” (Časoslov).

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE
Exit mobile version