Na današnji dan prije točno sto godina umro je Vlaho Bukovac, najistaknutiji hrvatski slikar na prijelazu 19. na 20. stoljeće, u Pragu.
Inače, trenutno je u tijeku njegova izložba u Galeriji Klovićevi dvori.
Ispraćen je uz najveće počasti i pokopan u svom rodnom Cavtatu.
Podsjetimo, u Klovićevim dvorima u Zagrebu trenutno je u tijeku druga od tri u nizu izložbe posvećene Vlahu Bukovcu. Izložba je otvorena do 22. svibnja, a više o njoj možete pročitati u našem osvrtu:
> Izložba koju ne smijete propustiti: Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču (1893.-1903.)
Nije htio biti roditeljima na teret
Vlaho Bukovac rođen je 4. srpnja 1855. godine u Cavtatu. Rano djetinjstvo i mladost Vlaho proživljava daleko od obiteljskog doma. Već s 11 godina odlazi sa stricem Franom u New York. Nedugo nakon dolaska u Ameriku stric umire, a Vlaha stričeva supruga, umjesto u školu smješta u popravilište na Hearts Island.
Nakon četverogodišnjeg boravka u tuđini, vraća se u Cavtat. Kako ne bi roditeljima bio na teret, petnaestogodišnji Bukovac odlučuje plovidbom zarađivati za život. Nakon kraće nautičke naobrazbe, parobrodom Osmi dubrovački, kao mornar putuje na relaciji Carigrad – Liverpool – Odesa. Pomorski život ubrzo je okončan nesretnim padom u štivu broda. Upravo za vrijeme oporavka nastaju prvi slikarski radovi na zidovima rodne kuće u Cavtatu, a u mjestu se razglasilo da je Vlaho slikar, piše Muzeji i galerije Konavala.
Ubrzo ponovo odlučuje potražiti sreću u svijetu. 1873. godine s bratom Jozom odlazi u Peru. Zarađuje oslikavajući željezničke vagone, međutim već nakon godinu dana odlazi za boljim poslom u Kaliforniju.
U San Franciscu započinje njegovo «amatersko» bavljenje slikarstvom kao i prve poduke iz slikanja. Izrađuje portrete po narudžbi, a pozitivne kritike ohrabruju njegovu odluku da se vrati u Europu i studira slikarstvo. Za vrijeme kratkog boravka u Cavtatu priprema se za studij slikajući portrete svoje obitelji. 1877. godine pod utjecajem dubrovačkog pjesnika Meda Pucića obiteljsko prezime Fagioni pohrvatio je u Bukovac.
Odlazak u svijet
Od 1877. do 1893. biva u Parizu. S vremenom Bukovac postaje prepoznat kao dobar portretist. Još za vrijeme školovanja i života u Parizu često slika i boravi u Cavtatu, Cetinju, Korčuli, Splitu, Zadru. Oženio se mladom Jelicom Pitarević iz Dubrovnika s kojom će imati četvero djece, sina Aga i kćeri Ivanku, Jelicu i Mariju.
U Zagrebu biva od 1893. do 1898. godine. Dolaskom u Zagreb 1893. godine Bukovac postaje centralna figura i kreator hrvatske umjetničke scene, pokretač likovnih događaja te svojim utjecajem na cijelu generaciju mladih slikara sudjeluje u stvaranju temelja hrvatske Moderne.
U Cavtat je došao 1898. gdje ostaje četiri godine. Slika vedute i pejzaže Cavtata i dubrovačkog kraja, portrete obitelji i prijatelja. U mirnom Cavtatu mu ipak počinje nedostajati rad i druženje s umjetnicima te se odlučuje zaputiti, ovaj put s obitelji, ponovo u svijet.
U Pragu je živio od 1903. do 1922. godine. Posljednji put posjećuje Cavtat 1920. godine. Umire 23. travnja 1922. u Pragu. Ispraćen je uz najveće počasti i pokopan u svom rodnom Cavtatu.
Posljednji put posjećuje Cavtat 1920. godine. Umire 23. travnja 1922. u Pragu. Ispraćen je uz najveće počasti i pokopan u svom rodnom Cavtatu.
