Od Nietzscheove potrage za nadčovjekom, agresivnih darvinista koji su pokušali kreirati ljudsku pasminu, materijalista koji nisu vidjeli dalje i dublje od opipljivog svijeta, skeptika koji su sumnjali u sposobnost ljudske spoznaje i raznoraznih drugih neprijatelja zdravog razuma, Chesterton je stajao kao bastion u njegovoj obrani, te mu je stoga i dodijeljen naziv Apostola zdravog razuma.
Gilbert Keith Chesterton (29. svibnja 1874. – 14. lipnja 1936.) engleski je pisac i novinar s početka 20. stoljeća. Velik u svakome pogledu, 193 cm visok i 130 kg težak i svojim je dimenzijama djelovao poput gromade koja je u metežu raznih filozofija stajala na putu rijeci novovjekovnih hereza u obrani zdravog razuma od njihovih otrovnih voda. U doba njegovog djelovanja rasplamsavale su se filozofije čije strašne posljedice i danas vidimo u svijetu koji se naziva modernim.
Od Nietzscheove potrage za nadčovjekom, agresivnih darvinista koji su pokušali kreirati ljudsku pasminu, materijalista koji nisu vidjeli dalje i dublje od opipljivog svijeta, skeptika koji su sumnjali u sposobnost ljudske spoznaje i raznoraznih drugih neprijatelja zdravog razuma Chesterton je stajao kao bastion u njegovoj obrani, te mu je stoga i dodijeljen naziv Apostola zdravog razuma, piše Croatianchestertonians.blogspot.com
Bitka u obranu zdravoga duha brojčano je uistinu bila neravnopravna, ali Chesterton se nije predavao bez borbe. Izuzetno plodan autor Chesterton je napisao 80 knjiga, 200 kratkih priča, 4000 tisuće eseja i nekoliko drama. Bio je književni i društveni kritičar, povjesničar, romanopisac, debatant, katolički apologet, pisac drama… O njegovom nenadmašnom talentu svjedoči činjenica da su, budući da se potpisivao sa GKC, mnogi mislili da se zapravo radi o grupi autora koji pišu pod istim pseudonimom jer jednostavno nisu mogli vjerovati da jedan čovjek može toliko pisati, a njegova tajnica svjedoči da je istovremeno dok je njoj diktirao jedno djelo svojom rukom radio na drugoj knjizi ili članku. Tako je neumornim pisanjem i debatiranjem Chesterton sam nadoknađivao premoć u brojnosti drugih mislilaca njegovog doba.
Među istomišljenicima Chestertonov najbliži suborac bio je njegov jako dobar prijatelj, još jedan engleski velikan, Hilarie Belloc. Njihova stajališta su bila vrlo bliska tako da je za njih dvojicu duhovito sročen naziv Chesterbelloc. Sam Chesterton je za Belloca napisao „Ovaj čovjek je vodio najveću bitku za dobre stvari od svih ljudi moga vremena“ , dok je Belloc o Chestertonu nakon njegove smrti ustvrdio, saževši mišljenja mnogih koji su ga poznavali i čitali,: “Chesterton se više nikada neće ponoviti!“
“Moj stav prema napretku prešao je s antagonizma na dosadu. Davno sam se prestao raspravljati s ljudima koji preferiraju četvrtak umjesto srijede samo zato što je četvrtak.” Tako je ukratko sažeo svoj stav prema misliocima koji su slijepo vjerovali u napredak neosvrćući se na moral niti na samog čovjeka.
Cijeli članak o velikom misliocu i apologetu katoličke vjere 20. stoljeća može te pročitati na Hrvatski chestertonci