8. rujna 1995. operacija Maestral – završni čavao u lijes imperijalne Srbije

Pripadnik 128. brigade HV-a iznad Une u kolovozu 1995. nakon Operacije Oluja
Pripadnik 128. brigade HV-a iznad Une u kolovozu 1995., nakon operacije Oluja, foto: Dragan Borčić. wikipedia.org

Operacija Maestral je bila prva značajnija operacija združenih snaga Hrvatske vojske, Hrvatskog vijeća obrane i Armije BiH u zapadnoj BiH, u kojoj su zauzeti veći prostori zapadne Bosne uključujući gradove Drvar, Šipovo, Jajce, Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa i Ključ. Operacija Maestral zapravo se sastojala od dvije povezane ofenzive i trajala je od 8. rujna do 17. rujna 1995.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovom akcijom razbijen je potpun cijeli korpus srpske vojske – „slavni 2. Krajiški korpus“.
Makar su se srpske snage upustile u ozbiljne borbe protiv snaga HV, HVO i ABiH, nisu uspjele spriječiti prodor tih snaga prema Banja Luci, kojoj su se hrvatske snage približile na svega 24 km: daljnje napredovanje prema Banja Luci plod je političkih odluka – uz presudno posredništvo diplomacije SAD-a, kako svjedoči američki diplomat Richald Holbrooke u svojoj memoarskoj knjizi.

Tijek Maestrala – srpske utvrde padaju kao kule od karata

Operacija počinje u petak, 8. Rujna iz pravca Glamoča i Kupresa – prve srpske linije su bile lako razbijene i u ruke 7. i 4. gardijskoj brigadi pada strateški važan planinski vrh Veliki Vitorog, visok 1906 m/nm, odakle se kontrolira široko područje od Kupreškog polja i Glamoča sve do Šipova, Jajca i Mrkonjić Grada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

12. rujna 1995. snage 4. gardijske brigade iz Splita zauzimaju gradić Šipovo, a 7. gardijska brigada iz Varaždina zauzima strateški iznimno važan prijevoj Mliništa na cesti između Glamoča i Mrkonjić Grada.

Sljedeći dan, srijeda, 13. rujna 1995. bio je iznimno uspješan – 7. gardijska brigada zauzima Drvar, 4. gardijska brigada zauzima grad Jajce, većinski hrvatski grad – nad slapovima Plive zaviiorila se hrvatska zastava!

Jajce je imalo izuzetan simbolički i strateški značaj za Hrvate u BiH, poput Knina u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istog dana pada i Donji Vakuf u ruke 7. korpusa Armije BiH.

Na južnom ratištu, HV i HVO su osvojili nekoliko brda s kojih se mogao nadzirati grad Trebinje, najveće srpsko uporište u Hercegovini.

15. rujna 1995. jedinice 5. korpusa Armije BiH zauzimaju Bosanski Petrovac, a idućeg dana, 16. rujna pada i gradić Ključ. Narednog dana Armija BiH osvaja i Bosansku Krupu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pad Banja Luke – pogrešna procjena SAD-a

Nakon tjedan dana borbi, operacija završava. Zauzeto je i oslobođeno područje široko 100 i duboko 25 kilometara.

Najveći srpski grad u Bosni – Banja Luka – bila je pred padom, baš kao i u Hercegovini Trebinje. Pad ta dva grada koji su bili na dlanu Hrvatskoj vojsci bio je samo pitanje dana, jer su hrvatske izviđačke postrojbe već dolazile u njihova predgrađa.

Akcija Južni potez koja je bila nastavak Maestrala je – kako u intervjuu za “Europa Magazin” objašnjava u travnju 2011. Peter Galbright, ondašnji veleposlanik SAD u Hrvatskoj – zaustavljena na intervenciju američke diplomacije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zaustavljanje hrvatske vojske bio je potpuno pogrešan potez američke diplomacije što pokazuje današnja situacija u toj državi.

Hrvatsko-bošnjački udar je Republici Srpskoj odlomio komad po komad teritorija i donio na tisuće izbjeglica koje su se u kolonama slijevale prema Prijedoru i Banjoj Luci.
U potpunosti je razbijen i godinama uzdizan „slavni“ 2. Krajiški korpus VRS, te natjeran u bijeg koji nije viđen u vojnoj povijesti BiH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.