9. svibnja 1944. Šibenik – prešućivana četnička zlodjela nad svećenicima i katolicima u šibenskom kraju i na otocima

Foto: iNekic , hr.wikipedia.org

Četnici su kod Šibenika 9. svibnja 1944. utopili u moru svećenika Antuna Juričeva, a 4. lipnja 1944. sasjekli su na komade vlč. Ivana Šarića, župnika u Primoštenu. U lipnju 1944. u Kotoru su ubili kanonika vlč. Jura Perušinu.  To su bila samo neka ubojstva katoličkih svećenika u Dalmaciji, gdje je četnička ruka cijeli II. svjetski rat sijala smrt medu hrvatskim seljacima i katolicima.

O četničkim zlodjelima, koja nadilaze sva druga u vrijeme trajanja II. svjetskog rata, gotovo se uopće nije pisalo, učilo u školama, niti ih se spominjalo, premda je plan četnika bio monstruozna – genocid i istrebljenje Hrvata na teritoriju NDH.

 

Na jednom od nadgrobnih spomenika piše kako je Pero Curović Ivin pronađen zaklan od četnika na otoku Dvanjka 13. svibnja 1944. godine. Nenastanjeni otok Dvainka nedaleko Krapnja bio je četničko mučilište. Na njemu su četnici 22. svibnja 1944. ubili i šestero Primoštenaca. Među njima župnika don Ivana Jurčeva i don Ante Jurićeva iz Primoštena.

Otok Dvanjka svojevremeno posjetio je šibenski biskup Ante Ivas te povodom sjećanja na ubijene svećenike i mučenike iz vremena Drugog svjetskog rata rekao: „Ovdje se nalazimo na mjestu pogibije naše dvojice svećenika šibenske biskupije“ i pozvao na pijetet prema svim žrtvama koje se danas nastoje obezvrijediti. Nakon molitve, paljenja svijeća i polaganja vijenaca, biskup Ivas je slavio euharistiju u samostanskoj crkvi Sv. Križa na Krapnju. U homiliji je ukazao na vrijednost svećeničke žrtve te naglasio kako je i u današnja vremena svaka žrtva izazovna.

Četničke horde su sredinom 1944. sijale strah i smrt, klale i pustošile, čak i po najmanjim šibenskim otocima. Zato u posljednjem obrambenom Domovinskom ratu Krapljani nisu čekali da im četnici ponovno dođu na otok.

 

Četnici iz grupe Konrad kolju i ubijaju po Šibeniku i okolici

Za specijalnu jedinicu Konrad Nijemci su dobili na raspolaganje četnike iz Splitsko-šibenskog bataljuna. Bili su to, poglavito, dalmatinski Srbi i određeni nemali broj Hrvata.

Konradova jedinica, popunjena četnicima iz Dalmacije, razvila je vrlo široku subverzivnu djelatnost. Bila je većinom smještena u Zablaću, a dio u Arbanasima kraj Zadra. Bili su ponekad obučeni u njemačke uniforme (kao što su vjerojatno, prema svjedočenjima preživjelih, bili u velikim zločinima podno Mosora i Kamešnice), ali su zapravo najčešće zamaskirani upadali iznenada u sela i na obližnje jadranske otoke. Rezultat njihovih akcija bili su brojni zločini, nasilja i pljačke, koje su provodili u nizu hrvatskih sela šibenskog kraja (Dubrava, Vodice, Bilice, Jadrtovac, Raslina i dr.) i na otocima (Krapanj, Pašman, Dugi otok).

U lipnju 1944. godine četnici iz grupe “Konard – Einheit” uhitili su djevojku Leposavu Šarić iz Šibenika, te je u Zablaću bila “silovana od cjelokupne grupe”, a zatim na zvjerski način ubijena. Učestala četnička silovanja žena i djevojaka nije mogla sakriti ni četnička strana, te se ova njihova zlodjela navode u nizu dokumenata. Ovdje samo ističemo pismo četnika Ante Kovača od 23. veljače 1944. upućeno kapetanu Francu Kovaču, tada komandandu Skradinske četničke brigade, u kojem ističe da su četnici u okolnim skradinskim selima “silovali jednu djevojku, ubili njezinog momka i još jednog prisutnog čoveka, koji su na licu mjesta ustali protiv silovanja.”

 

Otok Krapanj – mjesto četničkog zločina

Na otoku Krapnju četnici su izvršili zločine nad Hrvatima.

U središtu mjesta danas stoji spomen ploča na kojoj piše: „Na ovom mjestu 26. V. 1944. g. od četnika je zaklan predsjednik M.N.O. Krapanj Šime Tanfara”.

Nema sumnje da je četnicima uspjelo ono što nije uspjelo Turcima. S kopna su se domogli otoka u svibnju 1944. i započeli svoje krvavo zločinačko ludilo. Na krapanjskom groblju već 330 godina stoji kameni križ podignut 1678. godine. Podno njega počivaju žrtave četničkog iživljavanja ja jadranskim otocima.

 

Krapanj

Photo: wikimedia.commons.org

I kasnije četnici su izveli veći broj masovnih pokolja Hrvata, pa i Srba u šibenskom kraju. Ovdje ćemo istaknuti samo još tri primjera. Četnici Dinarske četničke divizije u veljači 1944. u zlodjelima na području sela Dubrava, Danilo Kraljica, Radonići i Goriša 
ubili su 30 osoba, a 4. travnja iste godine četnici Kosovske četničke brigade u selu Nečmenu ubili su devet Hrvata. Jedan od posljednjih većih četničkih zločina izveden je 12. rujna 1944. na području Skradina, kad je ubijeno 27 Hrvata.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hkv.hr