Batelja: Stepinac je neustrašivo zastupao pravdu i osuđivao nepravdu

Postulator kauze za proglašenjem svetim Alojzija Stepinca Juraj Batelja istaknuo je u utorak u propovijedi kako je kardinal Stepinac značajan čovjek i izvanredna pojava u hrvatskom narodu i Katoličkoj crkvi te svetac, i to ne samo u katekizamskom smislu, koji je neustrašivo zastupao pravdu i osuđivao nepravdu, a kojemu je zbog toga što “nije hvalio bezbožnu ideologiju crvene zvijezde upriličen montirani politički proces”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Uvijek je mislio, radio i govorio dobro te je od srca opraštao nanesene mu uvrede i nepravde zauzimajući se za svakog čovjeka i kod ljudi i kod Boga”, rekao je Batelja predvodeći misno slavlje na spomendan blaženoga Alozija Stepinca u Župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Krašiću.

‘Suvremeni političari uljepšavaju nehumanost Jugoslavije i ne shvaćaju domet Stepinčeve žrtve’

Lomio je, kazao je Batelja, okove ropstva u koje je bezbožni sustav okovao njega, njegov narod i Crkvu. “Zlurada je izjava suvremenih političara koji taj nehumani sustav nastoje uljepšati tvrdeći da je u Stepinčevo vrijeme bila sloboda vjere kao i danas te tko je htio ići u crkvu – išao je, a tko nije htio – nije išao. Tko nije upoznao činjenice da u Titovoj Jugoslaviji nije bilo ni osobne slobode, ni slobode govora, ni udruživanja, ni sudstva, ni slobode savjesti i vjeroispovjesti taj ne može shvatiti domet Stepinčeve žrtve, ni sudbinu hrvatskog naroda kojem je ta žrtva sačuvala identitet i dignitet”, poručio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stepinčeva žrtva, istaknuo je, obvezuje na promicanje i čuvanje zdravih i životu otvorenih obitelji te na kršćanski odgoj.

“Naš današnji pohod ovom mjestu gdje je započeo život i gdje je mučenički umro blaženi Alojzje Stepinac iskaz je naše zahvale njemu koji je hrabro živio vjeru i svjedočio ljubav prema Bogu i hrvatskom narodu. Na ovu 55. obljetnicu tvoga usnuća želimo se prisjetiti da nisi bio prosječan nego nadprosječan kršćanin”, poručio je Batelja.

“Opravdano iščekujemo riječ Svetoga Oca i čas kada će blaženog Alojzja Stepinca kao sveca upisati u kalendar Katoličke crkve. Budimo dostojni toga dara”, pozvao je postulator Stepinčeve kauze vjernike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stepinac, najmlađi biskup na svijetu

Alojzije Stepinac rodio se 8. svibnja 1898. u Brezariću kraj Krašića. Za svećenika je zaređen u Rimu 1930., a 1934. papa Pio XI. imenovao ga je nadbiskupom koadjutorom s pravom nasljedstva. Za biskupa je zarađen 24. lipnja 1934. u zagrebačkoj Katedrali, a s 36 godina, i nepune četiri godine svećeništva, bio je najmlađi biskup na svijetu.

Nakon smrti nadbiskupa Antuna Bauera 1937., Stepinac je preuzeo upravu i postao zagrebački nadbiskup.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske, Stepinac se nije vezao ni uz koju političku stranku ili pokret te je ostao dosljedan svom pastirskom poslanju te je javno osuđivao rasna, ideološka i politička progonstva. I u javnim nastupima i u pisanim interventima zahtijevao je poštivanje svake osobe, bez razlike na rasu, narodnost, vjeru, spol i dob. Odmah po donošenju rasističkih zakona, u travnju 1941. uputio je najoštriji prosvjed vlastima. Spašavao je progonjene Židove, Srbe, Rome, Slovence, Poljake, kao i Hrvate komuniste.

Nakon rata komunističke vlasti tražile su od Stepinca osnivanje Katoličke crkve odvojene od Rima. Zbog njegova odbijanja, 1946. vlasti pokreću politički proces po kojem je iste godine 18. rujna i uhićen te osuđen na 16 godina strogog zatvora s prisilnim radom. Nakon petogodišnjeg zatočeništva u Lepoglavi premješten je u kućni pritvor u Krašiću.

Nekoliko godina prije smrti, 12. siječnja 1953. papa Pio XII. imenovao ga je kardinalom, no kardinal Stepinac nikad nije obukao svoj grimizni kardinalski plašt.

Umro je u Krašiću 10. veljače 1960.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Blaženim ga je proglasio papa Ivan Pavao II. 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici.

U zagrebačkoj katedrali večeras će u 19 sati središnje euharistijsko slavlje predvoditi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a u crkvi Svetog Jeronima u Rimu misu će služiti prefekt Kongregacije za nauk vjere kardinal Gerhard Ludwig Müller.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.