Biskup Uzinić: ‘Primjer Asije Bibi pokazuje da su i danas u svijetu mnogi životno ugroženi zbog svoje kršćanske vjere ili zalaganja za istinu’

Svetkovina Svih svetih u Dubrovniku proslavljena je 1. studenoga misnim slavljima u dubrovačkim crkvama, a zbog kišnog vremena središnja euharistija nije slavljena kako je uobičajeno na gradskom groblju Boninovo nego u župnoj crkvi Sv. Petra u blizini groblja. Pontifikalno misno slavlje predvodio je dubrovački biskup Mate Uzinić, javlja IKA.

U propovijedi je govorio o pozivu na svetost na koji ova svetkovina sa svojim čitanjima potiče vjernike te uz to izdvojio dijelove najnovije apostolske pobudnice pape Franje o svetosti Gaudete et exsultate u kojima govori o svetosti u suvremenom svijetu.

Biskup Uzinić je uvodno kazao kako smo pozvani „prepoznati da smo ‘okruženi tolikim oblakom svjedoka’ (Heb 12, 1) koji nas potiču da se ne zaustavljamo na svom putu i da nastavimo svoj hod prema cilju. U tom velikom mnoštvu, odnosno tolikom oblaku svjedoka – objašnjava nam papa Franjo – mogu biti i naša majka, baka, ili druge bliske osobe.“ Zbog toga je prigodno da se svečano i središnje slavlje svetkovine Svih svetih slavi blizu ili na našim grobljima, „tamo gdje počivaju tijela naših bližnjih čekajući uskrsnuće!“ Zato je prigodno i već danas moliti za svoje pokojne koji još nisu u punini postigli svetost. Biskup je primijetio da i oni koji već jesu sveti nisu bili savršeni i, s izuzetkom Blažene Djevice Marije, bezgrešni, ali su „usred svojih nesavršenosti i padova nastavili ići naprijed i svidjeli su se Gospodinu“.

Sveci nisu samo oni koji su proglašeni blaženima ili svetima nego Duh Sveti izlijeva svetost u izobilju na Božji narod, nastavio je biskup te istaknuo: „Lijepo je danas, svetkujući svoju svetu braću i sestre shvatiti da je ono što su oni postigli smisao Crkve. Obično u javnosti dominiraju negativni primjeri nas crkvenih ljudi. Kao da smo previše usmjereni na grešnu stranu Crkve. Ona postoji, priznajemo je, za nju se kajemo, radimo na svom obraćenju, ali ona nije bit Crkve. Bit Crkve je svetost! Danas smo pozvani promatrati upravo tu stranu Crkve, svetu stranu Crkve. A ta strana, sveta strana, to ‘je najljepše lice Crkve’“.

U svetkovini Svih svetih promatra se svetost u svim svojim oblicima te se želi poučiti da ne postoji samo jedan put svetosti. „Svetost se ostvaruje u svim zvanjima i zanimanjima, odnosno u različitim oblicima strpljivog služenja.“ Ili, kako kaže papa Franjo, ona je vidljiva „u roditeljima koji s neizmjernom ljubavlju podižu djecu, u muškarcima i ženama koji naporno rade kako bi uzdržali svoje obitelji, u bolesnicima, starijim redovnicima koji ne skidaju osmjeh s lica. To je često svetost ‘iz susjedstva’, svetost onih koji žive u našoj blizini i odraz su Božje prisutnost.“

Svetost ponekad raste po malim gestama a ponekad predstavlja velike izazove. Biskup je vjernicima naveo poticajne primjere koje je papa u pobudnici opisao a koji svjedoče o tome da ponekad treba samo pronaći „savršeniji način kako bismo živjeli ono što već radimo“.

Kao primjer za svetost koja predstavlja velike izazove biskup je naveo primjer Asije Bibi, kršćanke, majke petero djece, koja je godinama bila zatočena i osuđena na smrt u Pakistanu zbog svađe oko čaše vode s jednom muslimankom i navodnog bogohuljenja, a koja je 31. listopada oslobođena. „Bogu hvala za to što je konačno oslobođena!“, rekao je biskup te dodao da njezin primjer i ono kroz što je prolazila, pokazuje da su i danas u svijetu mnogi životno ugroženi zbog svoje kršćanske vjere ili zalaganja za istinu, pravu, ljubav, za odbačene. „I s tim odbačenim za koje se potrebno zalagati vidim, usprkos svemu, i migrante prema kojima mi kršćani, želimo li hoditi putovima svetosti, trebamo biti kršćani. A kršćani u pravom smislu te riječi nisu oni koji svoje srce i svoja vrata zatvaraju pred tuđom potrebom“, poručio je biskup Uzinić.

Kao najvažniju poruku svetkovine biskup je naveo kako je poziv na svetost sveopći poziv, odnosno da je to „poziv koji Bog upućuje svim ljudima, da je svetost i naš životni poziv“. Potkrijepio je to misnim čitanjima. „Biti već sada djeca Božja, to je već svetost. A ono, vidjeti ga kao što jest, to je svetost u punini koju već uživaju naša sveta braća i sestre koje danas osobito slavimo, a na što smo i mi u konačnici pozvani. To je poziv koji nije upućen samo drugima. To je poziv koji je upućen svakom od nas.“

Poziv „Budite sveti jer sam ja svet“ Bog upućuje svakome i svatko od je pozvan biti svet na svoj jedinstven način. Svjedočanstva drugih su korisna i poticajna „ali nismo stvoreni da imitiramo drugog“. Dubrovački biskup kazao je vjernicima da svatko od njih treba prepoznati svoj put i od sebe dati ono najbolje, živeći s ljubavlju u svojoj svakodnevici, tamo gdje se nalaze, u svome zvanju i zanimanju. „Svetost je, zapravo, način na koji dozvoljavamo milosti krštenja, ali i milosti koju primamo drugim sakramentima, da donese željene plodove“, ustvrdio je. „Ona je trajna otvorenost Bogu i, uz pomoć Duha Svetoga, izbor Boga i njegova plana za nas, a to je uvijek plan spasenja koji u sebi sadrži poziv na svetost u onom sada biti i zvati se djeca Božja, što na kraju uključuje ono vidjeti Boga kao što jest, odnosno ono biti konačno sveti“.

Premda je svatko pozvan biti svet na svoj način postoji jedan put koji su svi pozvani nasljedovati, a to su blaženstva. Isus je u osam rečenica „vrlo jednostavno objasnio što znači biti svet“. Blaženstva su stoga „poput kršćaninove iskaznice“ i za biti sveti treba činiti ono što je Isus rekao u govoru o blaženstvima. „’U njima nalazimo lice Učitelja, čiji smo odraz pozvani biti u svakodnevnom životu.’ Biti u svijetu i vremenu Isusov odraz! Darovati se iz ljubavi kao i on! Evo puta svetosti koji se ostvaruje u sebedarju siromaha duhom čije je kraljevstvo nebesko, ožalošćenih koji su utješeni, krotkih koji baštine zemlju, gladnih i žednih pravednosti koji su nasićeni pravednosti, milosrdnih koji su zadobili milosrđe, čistih srcem koji Boga gledaju, mirotvoraca koji se zovu sinovima Božjim i progonjenih, zbog Isusa i pravednosti, čije je kraljevstvo nebesko i čija su imena upisana na nebesima i koji su upravo zato sretni, blaženi, odnosno sveti. Sebedarjem im se i mi možemo pridružiti, svatko od nas na svom životnom putu i u svom životnom pozivu, i tako već sada postati sretni, blaženi, biti njemu slični, biti sveti“, zaključio je dubrovački biskup i poželio svima blagoslovljenu svetkovinu Svih svetih.

U koncelebraciji na misi uz đakone i svećenike bili su biskupski vikar za pastoral i župnik župe sv. Petra Boninovo don Ante Burić te generalni vikar don Hrvoje Katušić. Liturgijsko pjevanje predvodio je zbor župe sv. Petra pod vodstvom s. Marinele Žuro. Na kraju mise izmoljena je molitva za sve pokojne.