Razgovaramo s dr. sc. Robertom Skenderovićem, jednim od predstavljača knjige “Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj” autora Dinka Šokčevića.
Krajem prošlog mjeseca, u sklopu ovogodišnjeg Festivala povijesti “Kliofest” u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavljena je dvojezična (hrvatsko-mađarska) knjiga Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj autora dr. sc. Dinka Šokčevića.
Hrvatsko-mađarski povjesničar dr. sc. Dinko Šokčević u ovoj je knjizi dao pregled povijesti hrvatske manjinske zajednice u Republici Mađarskoj.
“Čitateljima ove sažete povijesti Hrvata u Mađarskoj odsada će biti jednostavnije razumjeti međusobna kulturna prožimanja Hrvata i Mađara, te nadograditi spoznaje o društvenim i kulturnim dosezima zadnja tri desetljeća otkada obje susjedne i prijateljske zemlje Republika Mađarska i Republika Hrvatske žive u demokratskom ozračju, nakon pada komunizma u Europi 1989.” – stoji u opisu knjige povjesničara Šokčevića.
Uz autora dr. sc. Dinka Šokčevića iz Mađarske, knjigu je krajem prošlog mjesecam u Zagrebu predstavio povjesničar dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar te dr. sc. Robert Skenderović, povjesničar iz Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba, s kojim smo o ovoj temi razgovarali za Narod.hr.
Tko je dr. sc. Skenderović?
Dr. sc. Robert Skenderović (Zagreb, 1972.) završio je osnovnu i srednju školu u Zagrebu te studij povijesti i filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon toga studirao je na poslijediplomskom studiju na istom fakultetu te se zaposlio kao znanstveni novak na Hrvatskom institutu za povijest.
Godine 2002. obranio magistarski rad s naslovom „Stanovništvo Požege 1699.-1781. prema matičnim knjigama“ (mentor dr. Filip Potrebica) također na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 2005. obranio doktorsku disertaciju s naslovom „Utjecaj terezijanskih reformi na demografski razvoj slavonskog Provincijala“ (mentorica prof. dr. Božena Vranješ-Šoljan) na istome fakultetu. Od 2007. godine zaposlen kao znanstvenik na Hrvatskom institutu za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje.
Predavao je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta te na studiju povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Autor je srednjoškolskih udžbenika za gimnaziju i strukovne škole, više poglavlja u knjigama i radova u domaćim i stranim znanstvenim časopisima. U istraživačkim radovima najviše se bavio temama iz crkvene povijesti, demografske povijesti te regionalne povijesti Slavonije i Bačke. Od 2000. godine član je uredništva časopisa Scrinia Slavonica.
Pored znanstvenih radova obavljao i organizacijske poslove kao tajnik ili član organizacijskih odbora nekoliko znanstvenih skupova. Godine 2008. organizirao je međunarodni znanstveni skup „Identitet bačkih Hrvata“ u Zagrebu, a 2010. kao urednik objavio i zbornik toga skupa s istim naslovom. Na području muzejske djelatnosti godine 2007. suautor obrazovnog programa JUSP Jasenovca (zajedno s Lorandom Miletić, prof., višom savjetnicom Agencije za odgoj i obrazovanje, Zadar), a 2011. godine suradnik u postavljanju izložbe „Povijest moje obitelji kao povijest regije“ u sklopu projekta „Pružimo ruke preko granice“ Nansen dijalog centra iz Osijeka i Centra za omladinski rad iz Novog Sada.
> Predstavljena knjiga o znanstvenoj potvrdi hrvatskog podrijetla Bunjevaca u Vojvodini
> Objavljena knjiga ‘Progon i stradanje Hrvata u Vojvodini tijekom Domovinskog rata’
Godine 2018. na festivalu Kliofest osvojio je nagradu za najbolju knjigu iz povijesti 2017. Riječ je o knjizi „Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije“.
Narod.hr: Krajem prošlog mjeseca u sklopu Festivala povijesti Kliofest i uz suorganizaciju Hrvatske matice iseljenika, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavljena je dvojezična knjiga “Kratka povijest Hrvata u Mađarskoj“ autora dr. sc. Dinka Šokčevića. Vi ste bili jedan od predstavljača knjige. Kako biste ukratko predstavili o čemu govori knjiga i koji je njezin značaj?
Dr. sc. Robert Skenderović: Autor dr. Dinko Šokčević čitav se svoj radni vijek bavi poviješću Hrvata u Mađarskoj. Kao iskusan i uspješan povjesničar dr. Šokčević je vjerojatno trenutno i najpozvaniji napisati jednu ovakvu knjigu. Uz temu je vezan i vlastitim podrijetlom. Naime, rođen je u Baji, u gradu koji je poznat i po svojim bunjevačkim Hrvatima kojima dr. Šokčević pripada.
Vrijednost ove knjige je u tome što na vrlo stručan, a opet jednostavan način predstavlja zapravo vrlo složenu povijest Hrvata u Mađarskoj. Knjiga je namijenjena najširem čitateljstvu, ali vrlo stručno i kvalitetno. Objavljena je dvojezično – na mađarskom i hrvatskom jeziku. Opsegom nije velika jer autor je baš namjerno želio napisati jednu ovakvu kratku povijest. Tako smo dobili knjigu koja mađarskoj i hrvatskoj čitateljskoj publici može pružiti temeljne informacije o povijesti naše zajednice u Mađarskoj. Rekao bih da se općenito o Hrvatima u Mađarskoj nedovoljno zna kako u mađarskoj, tako i u hrvatskoj javnosti. Zato je ova knjiga i više nego dobrodošla.
Narod.hr: Hrvatska manjinska zajednica u Mađarskoj ima višestoljetnu povijest, a za neke hrvatske zajednice u Mađarskoj čak se smatra da su autohtone. Koliko je zahtjevan zadatak bio obraditi cijelu tu povijest i koliko je uspješno autor, po Vašoj ocjeni, obavio taj zadatak?
Dr. sc. Robert Skenderović: Autor je morao metodološki prevladati problem da su Hrvati u Mađarskoj prilično heterogeni. Naime, imamo Hrvate u zapadnoj Mađarskoj, u Podravini, zatim u Baranji i Bačkoj, pa onda uz Dunav sve do Budimpešte. Svaka od tih zajednica ima neke svoje posebnosti, različitosti i svoju mikrohistoriju. O tome svjedoče njihova subetnička i regionalna imena. Poznato je tako da u Mađarskoj žive gradišćanski, pomurski, podravski, bošnjački, šokački, bunjevački i racki Hrvati. Međutim, kao što sam već rekao, dr. Šokčević je izuzetan povjesničar i vrlo dobro poznaje sve te hrvatske zajednice u Mađarskoj. Stoga je znao naći pristup kojim ih je sve kvalitetno obuhvatio.
Narod.hr: Imate li još nešto što biste voljeli ovom prilikom poručiti o knjizi?
Dr. sc. Robert Skenderović: Svakako preporučam da svi koje zanima hrvatska zajednica u Mađarskoj uzmu ovu knjigu u ruke. Drago mi je da vidim sve veću aktivnost među Hrvatima u Mađarskoj na obrazovnom, kulturnom i znanstvenom planu. Njihova povijesno-kulturna baština vrlo je vrijedna. Vjerujem da će i u budućnosti imati podršku Republike Hrvatske i Mađarske da ustraju u čuvanju svoje tradicije i nasljeđa. Brojne njihove manifestacije, npr. buše u Mohaču dio su kulturne tradicije koju Mađarska ponosno predstavlja i na međunarodnom planu. Zato sam sretan da je dr. Šokčević
i ovom knjigom pomogao u boljem vrednovanju nasljeđa Hrvata u Mađarskoj.