Evo što kaže Ministarstvo kulture i medija o potporama za izdavanje knjiga i zašto ne navode naslove knjiga

ministarstvo kulture
Foto: fah, Deposit Photos; fotomontaža: narod.hr

Ministarstvo kulture i medija odgovorilo nam je na upit Narod.hr zašto ne navode popis pojedinih knjiga kojima su odobrena sredstva za izdavanje.

“Već koju godinu zaredom u rezultatima natječaja navodi se samo izdavač i novac, ali ne i naslovi/autori za koje su dobili novac. Zato je potpuno nepregledno za što je izdavač dobio taj novac. Naime, mogli su mu dati 100.000 kn za dvije knjige, a mogao je dobiti obavezu od 7 knjiga za 20.000 kn. Ali što je još važnije: ne zna se za koje su naslove ni za koje autore dobili potporu” – istaknula je za Narod.hr dr. sc. Sanja Nikčević komentirajući ovogodišnje rezultate natječaja Ministarstva kulture i medija za potporu za izdavanje knjiga.

Cijeli komentar dr. sc. Sanje Nikčević možete pročitati na poveznici:

> Prof. Nikčević: Ministarstvo kulture podupire ‘velike izdavače’ i program koji nitko ne voli čitati

Ministarstvo: Vrednuje se portfelj u cjelini, a ne pojedinačna knjiga

Zanimajući se zašto se u popisu izdavača kojima su odobrena sredstva ne navodi za koje su naslove ta sredstva odobrena, obratili smo se Ministarstvu kulture i medija.

Najprije smo ih upitali da nam dostave poimenični popis knjiga za čije je izdavanje odobrena potpora.

U odgovoru službenika Ministarstva za informiranje  stoji:

“Sukladno propozicijama Poziva za financiranje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske u 2022. godini te smjernicama i kriterijima navedenim u Uputama za prijavitelje za potporu izdavanja knjiga, vrednuje se i financira prijavljeni nakladnički portfelj u cjelini, a ne pojedinačna knjiga, tako da popis pojedinačnih naslova koji se financiraju ne postoji.”

Upitali smo Ministarstvo od kada prakticiraju takav pristup

Nakon tog odgovora, ponovno smo se obratili Ministarstvu s upitom od kada prakticiraju takav pristup i zašto smatraju da je on bolji od prethodnog, kada su bili objavljeni naslovi knjiga za koje su odobrena sredstva.

“1. S obzirom na to da su na nekim prijašnjim natječajima za potporu izdavanju knjiga bili objavljeni pojedinačni naslovi za koja se sredstva dodjeljuju, možete li mi odgovoriti od kada Ministarstvo kulture i medija ne objavljuje pojedinačne naslove već vrednuje portfelj u cjelini?

2. Zašto Ministarstvo objavljuje rezultate na taj način – ne navodeći pojedine naslove već samo predlagatelje? Smatrate li da je taj način objave bolji od prethodnog i zbog čega to smatrate?” – upitali smo Ministarstvo.

Ministarstvo: Prošli sustav dovodio je do ogromne administracije

Odgovor koji nam je pristigao, a koji potpisuje glasnogovornica Ministarstva Renata Margetić Urlić, u nastavku prenosimo u cijelosti:

“Slijedom Vaših pitanja, obavještavamo Vas da Ministarstvo kulture i medija od 2019. godine dodjeljuje potpore izdavanju knjiga nakladnicima po novom modelu. Naime, tijekom prethodnih dvadesetak godina Ministarstvo je dodjeljivalo potporu pojedinom nakladniku za objavljivanje pojedinih naslova dodjeljujući određen iznos za svaku knjigu i sklapajući pojedinačan ugovor s nakladnikom za svaku knjigu.

Tijekom godina, uočeno je nekoliko ključnih nedostataka tog modela. Jedan od prvih nedostataka bio je taj što bi veliki broj nakladnika prijavio sve planirane knjige za sljedeću godinu, a u konačnici bi objavio samo one za koje bi dobio potporu, dovodeći na taj način Ministarstvo u svojevrsnu poziciju „nadurednika“.

Uz to, veliki broj knjiga čije bi objavljivanje Ministarstvo sufinanciralo, ne bi bio objavljen na vrijeme zbog različitog broja razloga (kašnjenje autora sa završetkom rukopisa, kašnjenje radi obimnog i zahtjevnog prijevoda, nedostatak drugih sredstava potrebnih za realizaciju knjige i slično) što je rezultiralo ili prenamjenama ili nemogućnošću realizacije ukupnih rezerviranih proračunskih sredstava (dio sredstava po ugovoru isplaćivao se unaprijed, a ostatak po realizaciji ako je bila u istoj proračunskoj godini), a često i tužbama radi povrata isplaćenih sredstava u slučaju odustajanja nakladnika od pojedinog sufinanciranog naslova.

Sve navedeno, dovelo je do ogromne i zahtjevne administracije (više od 2000 prijava godišnje, više od 500 sklopljenih ugovora na relativno male iznose te isto toliko požurnica, izvješća i slično).

Kako bi se, barem dijelom, uklonili nedostaci iz starijeg modela, u 2018. za 2019. godinu Ministarstvo je raspisalo natječaj prema novome modelu kojim se vrednuje ukupan nakladnički program. Dakle nakladnici mogu prijaviti do 30 naslova koji najbolje odgovaraju natječajnim kriterijima, što znači da se uz kvalitetu predloženih naslova te relevantnost autora i drugih suradnika, uzima u obzir i dosadašnji rad nakladnika kao i plan distribucije i promidžbe objavljenih knjiga. Po završetku procesa vrednovanja i donošenja odluka o potporama, s nakladnicima se sklapaju ugovori u kojima se detaljnije specificira njihova obaveza, u smislu koliko su najmanje knjiga iz prijavljenog programa dužni objaviti, koliko djela domaćih autora ili djela namijenjenih djeci i mladima i slično. Na taj način nakladnicima se daje sloboda raspolaganja ukupnim dodijeljenim sredstvima u smislu određivanja dinamike i prioriteta – redoslijeda objavljivanja planiranih knjiga, plaćanja honorara i računa i slično.

Prema izvješćima koja su nakladnici krajem godine sukladno ugovoru dužni poslati zadnje tri godine koliko se provodi ovaj model, ukupna realizacija rezerviranih proračunskih sredstava prelazi 98%, kvaliteta objavljenih sufinanciranih knjiga vidljivo je porasla, a administracija i za nakladnike i za Ministarstvo smanjena je na razumniju mjeru.”

Što je poručila Sanja Nikčević?

Podsjetimo, dr. sc. Sanja Nikčević je za Narod.hr poručila:

“Ti naslovi/autori inače su bit cijele potpore. Osnovna misija Ministarstva kulture jest – kako i dalje pišu – poticanje manje poznatih a vrijednih autora/djela. Naravno, ne treba ni reći da je potpora zamišljena dominantno za domaću književnost, a tek onda za kvalitetne prijevode. Zato su uvijek bili najvažniji naslovi koji se potiču i oko njih se vodila bitka. Prema naslovima koje objavljuju profilirali su se i izdavači, što znači da – čim bi vidio koje naslove izdavač nudi – znao si što zastupa i zagovara.

Ali sad više nije tako. Time što navode samo izdavača (prihvaćenog/odbijenog), djela se ‘sakrivaju’ jer da se objave – svi bi poludjeli koja se djela potiču (npr. strani romani najniže kategorije), a koja se odbijaju (kvalitetna hrvatska djela). Na natječaj se prijavljuju naslovi, ali kako nisu javno objavljeni oni koji su prošli, izdavač može zapravo što hoće. Ministarstvo, dakle, ne podupire više program, primjerice Frakture, kao neki popis vrijednih djela – nego Frakturu kao privatnoga izdavača.”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.