Državni tajnik Svete Stolice Pietro Parolin sudjelovao je u ponedjeljak u svečanom akademskom činu u povodu proslave dana Hrvatskoga katoličkog sveučilišta (HKS) te predvodio blagoslov Velike dvorane toga sveučilišta, čemu je nazočio vjerski, politički, znanstveni i kulturni vrh Hrvatske.
Govornici na svečanosti naglasili su povijesno zauzimanje i zasluge Katoličke crkve za obrazovanje i znanost te ukazali da aktualne napore HKS-a vide na tom tragu, a gotovo svi su istaknuli primjer Alojzija Stepinca kao primjer osobe koja se po cijenu vlastitog života zauzimala ne samo za pripadnike Katoličke crkve nego i sve druge ljude.
Kardinal Parolin izrazio je radost što može prenijeti osjećaje pape Franje i njegove čestitke Sveučilištu, kazavši da sveučilišta imaju veoma značajnu zadaću u današnjem pluralnom kontekstu, koji zahtijeva dijalog između raznih kulturnih tradicija i neprestanu suradnju između njih, a to je “vjerno i brižljivo prenošenje istine koja prosvjetljuje”.
Budite ponosni na naslov koji obilježava vaše Sveučilište kao “katoličko”. Ono mu povjerava još jedno posebno poslanje koje ga oplemenjuje: održavati živim vrijednosti i ideale Evanđelja te nastaviti prožimati kulturnu baštinu vašeg naroda tim vrijednostima, kazao je Parolin i poručio da Crkva od Hrvatskog katoličkog sveučilišta mnogo očekuje zbog zadaće koja mu je povjerena, a “koja također uključuje i zahtjev vjernosti Crkvi, papi i biskupima, koji cijene ovo Sveučilište i s ljubavlju ga podupiru”.
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić kazao je da sveučilišni kampus sa svojom prošlošću i sadašnjošću puno govori o “hrvatskom društvu kojemu je potrebna svježina daha kakav može doći iz srca i pluća sveučilišta, rođenoga ‘iz srca Crkve'”.
Djelo kojem se danas radujemo Crkva zagrebačka daje mladim naraštajima da bude u funkciji izobrazbe i odgoja, znanosti i kulture. Danas još jasnije vidimo da su izobrazba i odgoj, znanost i kultura, područja na kojima se čuvaju i razvijaju temeljne vrijednosti, izložene opasnostima kojima se u njih pokušavaju ugraditi nove razorne ideologije, kazao je Bozanić.
Neka i ova dvorana i naš današnji susret bude pomoć da suvremeno hrvatsko društvo toliko puta zagušeno i stegnuto strahom pred budućim i u strepnji za zemaljskim, bude nošeno svježinom Božjega Duha, njegovom istinom i njegovim svjetlom, zaključio je.
Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je velike zasluge Katoličke crkve za razvoj obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj i za podizanje tisuće izvanrednih intelektualaca, koji su svoja znanja i moralne vrline ugradili u crveni i nacionalni život.
Znanje i obrazovanje uz moralni odgoj ona vidi kao glavnu snagu i uvjet za zdrav razvoj društva. Kazala je da je Hrvatska dužna mladima omogućiti ne samo obrazovanje nego i zapošljavanje u svojoj domovini, bolji životni standard, i povoljnu klimu u hrvatskom društvu.
Rektor HKS-a Željko Tanjić zahvalio je kardinalu Parolinu što se odazvao na poziv kardinala Bozanića a kardinalu Bozaniću što je “imao viziju i hrabrost za ostvarenje ovako važnog projekta”. On je istaknuo da se radi o jednoj od najvećih investicija u ovom trenutku na hrvatskim sveučilištima, koju je u cijelosti snosi Zagrebačka nadbiskupija, ali je zahvalio i velikoj pomoći države, te dodao da nakon 11 godina HKS ima gotovo 1200 studenata na pet sveučilišnih odjela i gotovo 140 zaposlenih.
Ovdje smo se okupili kako bi se naša sveučilišna zajednica osnažila u svome poslanju, kako bi još više svijetlila pred ljudima i rasla u dobrim djelima “na slavu Oca nebeskoga i dobro Crkve i hrvatskoga društva”, kazao je Tanjić
Kardinal Pietro Parolin održao je predavanje “lectio magistralis” na kome je govorio o borbi protiv siromaštva, izgrađivanju mira i traženju dijaloga kao načelima međunarodnih odnosa u nauku pape Franje.
Glavni je cilj da se čovjeku omogući dostojanstven život putem rada, kazao je kardinal Parolin.
Izgradnja mira znači napustiti osjećaj mržnje i prezira, nadmašiti kategoriju neprijatelja, ne dopustiti povući se različitim ideologijama i lažnim ciljevima, otkloniti uzroke siromaštva i društvene deteritorijalizacije preko konkretne solidarnosti, kazao je.
Međunarodne odnose papa Franjo vidi u dijalogu različitih sudionika od kojih je svaki nositelj vlastitog identiteta, specifične kulture i različite povijesti, kazao je.
Posebno je naglasio važnost toga u pogledu ljudske mobilnosti, kad tisuće ljudi bježe od nasilja, smrti i gladi, za koje ostanak u domovini može značiti sigurnu smrt. “Potrebno je prijeći iz nezainteresiranosti i straha u iskreno prihvaćanje drugoga”, zaključio je kardinal Parolin.
Kardinala Parolina u ponedjeljak je primila predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, a poslijepodne se u Apostolskoj Nuncijaturi sastao s predstavnicima drugih vjeroispovjesti u Republici Hrvatskoj, nakon čega se u prostorijama HBK sastaje s hrvatskim biskupima. Navečer će u zagrebačkoj katedrali sudjelovati u euharistijskom slavlju, da bi dan završio svečanom večerom koju za visokog gosta priređuje kardinal Josip Bozanić.
Državni tajnik Svete Stolice posjet Hrvatskoj nastavlja u utorak, kada će posjetiti Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište i susreti se s bogoslovima, a zatim se sastati i s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem.
“Osjećam veliku ljubav hrvatskog naroda prema kardinalu Stepincu”
Nakon predavanja Parolin je održao konferenciju za medije na kojoj je odgovarao na pitanja vezana uz kanonizaciju Alojzija Stepinca, javlja dnevnik.hr.
“Poziv je rezultat želje nadbiskupa Bozanića i kancelara HKS-a te posjet nije vezan uz kanonizaciju Stepinca. Osjećam veliku ljubav hrvatskog naroda prema kardinalu Stepincu. On je bio veliki branitelj istine što je posvjedočio svojim djelima i za to je položio život. Njegova svetost već je potvrđena procesom beatifikacije. Što se tiče vremena kanonizacije dopustite mi da odgovorim s jednom šalom. Božje vrijeme je savršeno – stoga pričekajmo božje vrijeme. Tu je i pitanje mješovite komisije do kojeg je papi Franji jako stalo. Ovaj proces je pomogao putu zajedničkog dijaloga i razumijevanja. Čini mi se da bi zbog toga najsretniji bio upravo Stepinac”, kazao je Parolin.
“Siguran sam da Papa razmišlja o dolasku”
Na upit reporterke Nove TV Barbare Štrbac hoće li se papa odazvati pozivu premijera Plenkovića da posjeti Hrvatsku, papin tajnik je odgovorio.
“Čini se da Papa razmišlja o pozivu. Primio je puno poziva iz cijeloga svijeta i mora voditi računa o uvjetima. Vjerujem da razmišlja o pozivu”, kazao je Parolin.
Kad je riječ o Međugorju, Parolin je kazao kako je komisija koja je istraživala fenomen Međugorja donijela zaključke i predala ih papi, ali još nije poznato kako će papa postupiti.
“Uz pitanje nadnaravnog karaktera, postoji i pitanje organizacije pastoralne skrbi za Međugorje što nas najviše zabrinjava jer vidimo da veliki broj ljudi odlazi na to mjesto. Želja Svete Stolice jest da se pomogne tom mjestu i da se pomogne regulirati taj fenomen kako bi vjernici mogli bolje osluškivati božju riječ”, kazao je Parolin.
Ne vidim razloga za reviziju Vatikanskih ugovora
Na pitanje treba li revidirati Vatikanske ugovore s Hrvatskom, Parolin je kazao kako osobno ne vidi razloga za revizijom.
“Mislim da ti ugovori još uvijek mogu dobro regulirati pitanja između država i crkve unutar društva koje je danas više pluralno nego prije. Crkva i dalje zbog povijesnih i realnih razloga ima itekako važnu ulogu”, kazao je Parolin.
Dodao je kako Vatikanski ugovori nisu izraz privilegija, već međusobne pomoći.
O poticanju nacionalističkih stavova iz redova SPC-a te izjavama hrvatskih biskupa o fašizmu i ustaštvu Parolin je kazao kako su na teorijskoj razini stvari vrlo jednostavne.
“Crkva mora biti faktor zajedništva, jedinstva i pomirenja. To je njezina zadaća koja proizlazi iz njezine zbilje. Čini mi se da se na tom putu čine važni koraci. Čini mi se da su odnosi između sestrinskih kršćanskih zajednica vrlo pozitivni na ovim prostorima. Žao mi je ako poneki glasovi ponekad mogu biti izvan zbora, ali tu trebamo biti strpljivi i ići naprijed. Povijesne činjenice se ne mogu premostiti od danas do sutra”, kazao je Parolin.
