(FOTO) Evo zašto je novi kurikul hrvatskog jezika površan i neprecizan te omalovažava učenike strukovnih škola

Foto: Narod.hr

U četvrtak, 14. veljače, u prostorima Hrvatskog slova održana je tribina pod naslovom: ‘O nazivu i položaju kurikula hrvatskog jezika u reformi školstva’, prva u nizu tribina o reformi školstva. Na njoj su sa svojim izlaganjima sudjelovali akademik Stanko Popović (HAZU, Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti), Marina Čubrić, prof. savjetnik (Nadbiskupska klasična gimnazija, Zagreb), te Matija Grgat, prof., školska knjižničarka (XI. gimnazija, Zagreb).

Na početku se okupljenima obratio književnik Stjepan Šešelj, glavni urednik Hrvatskoga slova, koji je posebno pozdravio predstavnicu organizatora, Antoniju Sikavicu Joler.

Akademik Stanko Popović održao je predavanje na temu „Stranputice reforme školstva“ (Od HNOS-a preko CKR-a do „Škole za život“ – Gdje su nestale znanost i struka?) u kojemu je podsjetio na aktivnosti na području reforme obrazovanja koje su prethodile “Cjelovitoj kurikularnoj reformi”. Pri tome je posebno istaknuo stvaranje HNOS-a (Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda) 2004.-2006., kojeg je ocjenio pozitivnim. No, istaknuo je kako se napori koji su uloženi u stvaranje HNOS-a nisu nastavili, dijelom zbog i zbog nedostatka ulaganja državnih sredstava. Akademik Popović istaknuo se kako nova “kurikularna reforma” nije uopće oslanjala na prethodno proveden projekt HNOS, već se, kao da HNOS-a nije ni bilo, od početka provodila reforma kurikula.

“Projekt HNOS bio je vrlo značajan projekt u koji je bilo uključeno 440 stručnjaka- akademika, sveučilišnih profesora, nastavnika, pedagoga, psihologa itd. HNOS je sadržavao cjelovite predmetne kurikule koje je, tijekom posljednjih dviju godina, trebalo uskladiti prema iskustvu u njihovoj desetogodišnjoj primjeni. Stoga nije bilo potrebno opet stvarati ab ovo predmetne kurikule u okviru takozvane “Cjelovite kurikularne reforme (CKR), kao da HNOS – najvažniji i najbolji projekt ostvaren u obrazovanju- nije uopće postojao.” – istaknuo je akademik

Popović je podsjetio na skup HAZU 2008. godine na kojemu se raspravljalo o iskustvima HNOS-a:

“Na skupu su se postavila i pitanja- je li država financijski pratila HNOS? – Nije. Ni izdaleka u onom opsegu u kojem je trebala. Jesu li sredstva priopćavanja pratila HNOS? – Na određene teškoće u provedbi, uglavnom uslijed nedovoljne državne potpore, sredstva priopćavanja često su negirala cijeli projekt. Većina nastavnika spremno je prihvatila HNOS i bila ga je spremna provoditi, ali su njihova očekivanja ostala neostvarena, a njihovo zalaganje u implementaciji nije uopće nagrađeno.” – istaknuo je akademik Popović te podsjetio:

“HNOS za gimnaziju i srednje škole nije ostvaren zbog promjene politike Ministarstva, uslijed još nerazjašnjenih razloga.”

Istaknuo je kako se, nakon pojave HNOS-a preko tzv. NOK-a (Nacionalnog obrazovnog kurikula) pokušalo u škole uvesti nešto sasvim drugo.

Zatim se osvrnuo na glavnu temu pojavu “Cjelovite kurikularne reforme”:

“Ministarstvo je krajem 2014. objavilo javni poziv za voditelje i članove Ekspertne radne skupine (ERS) za provođenje CKR-a. Ministar Mornar donio je odluku o osnivanju ERS-a. U njemu je bio voditelj i 6 članova, no, članovi ERS-a nisu pokrivali većinu područja obrazovanja- naime, od njih 6, četvero je bilo iz jednog te istog instituta– Instituta za društvena istraživanja. (…) Sljedeća imenovanja članova ERS-a nije potrebno nabrajati, a pitanje je koliko je u svemu tome oko ERS-a bilo pravnih nedoumica“, te je istakuo:

“CKR se provodi ab ovo, kao da prije NOK-a i Strategije nije postojalo- ništa. CKR ne proizlazi ni iz Strategije, prije početka rada na CKR-u nije načinjen pomni pregled stanja obrazovanja u Hrvatskoj, sa smjernicama kako poboljšati obrazovanje, što mijenjati i zašto mijenjati…”

Marina Čubrić: “Novi kurikul hrvatskog jezika je krparija, površan je i neprecizan”

Nastavnica hrvatskog jezika Marina Čubrić i profesorica savjetnica govorila je na temu „Još ponešto o kurikulu(mu) Hrvatskoga jezika“. Ona se kritički osvrnula na novi kurikul hrvatskoga jezika, detaljno elaborirajući svoje tvrdnje navodima iz novog kurikula.

“Mi danas želimo razgovarati o kurikulu hrvatskoga jezika što je, vjerujem da ćemo se složiti, nešto što je temelj cijelog obrazovnog sustava. Tri su godine da mi već razgovaramo o kurikulu – pišemo, predlažemo, dopunjujuemo, kritiziramo, želimo bolje, želimo promjene. I evo gdje smo sada došli- izašla je finalna, obvezujuća verzija potpisana ministričinim potpisom, 29. siječnja, a o tome koliko se htjelo čuti struku u raspravi govori i samo činjenica da je latinizam “kurikulum” – ostao u svim dokumentima. A to bi bio minimalni ustupak, ne samo stručni, nego i, ja bih rekla, kulturni. To se zove zamućivanje jezičnog identiteta.” – istaknula je Marina Čubrić.

Marina Čubrić rekla je da je novom kurikulu ona dala tri odrednice: “Prvo – on je krparija. Drugo – on je površan i neprecizan. Treće- on je kukavički.”

Objašnjavajući zašto je kurikul površan i neprecizan izdvojila je niz nedorečenosti i netočnosti u samom tekstu kurikula.

“U 6. razredu, prvi put od prvog osnovne se spominju spomenici hrvatske pismenosti. Zašto u četvrtom razredu djeca ne bi znala za Baščansku ploču?” – pitala je, među ostalim, Marina Čubrić, dodajući: “U kurikulu stoji ‘Spomenici hrvatske pismenosti i Prvotisak’ Prvotisak je neslužbeni naziv za Misal po Zakonu Rimskoga dvora. Zašto u kurikulu ne stoji službeni naziv? Drugo. piše samo: ‘spomenici hrvatske pismenosti’- nema od Baščanske ploče ni ‘B’.”

“Još bih ponešto rekla o strukovnim kurikulima. I oni su krparija. Četverogodišnje strukovne škole sa satnicom 4,4,4 – one su gotovo identične gimnazijskom programu. Postoji program sa satnicom 4,4,3,3- on je smanjen s 5 obaveznih djela lektire na samo 2. I zadnji program 3,3,3,3, gdje je popis lektire isto tako jako reduciran.” – rekla je i dodala:

“To je podcjenjivački u odnosu na te programe, što nije lijepo. Jer, mi želimo imati kvalitetne strukovno obrazovanje. Strukovno obrazovanje vodi gospodarstvo svake zemlje. U Hrvatskoj je 50-ak tisuća srednjoškolaca, od tih 50-ak samo je 10-12 tisuća gimnazijalaca. Oni koji idu na fakultet će još dopunjavati svoje obrazovanje, ali strukovne škole- njihovi učenici mahom završavaju svoje obrazovne cikluse. Strukovni kurikul je, dakle, morao biti rađen posebno s tim ciljem da oni ne nastavljaju dalje svoj obrazovni put.”

Matija Grgat: “Koji je smisao znati nabrojati i prepoznati obilježja žanrova, književnopovijesnih stilova, ako nemamo smislenu liniju razvoja književnosti?”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Matija Grgat, školske knjižničarka iz XI. gimnazije, održala je predavanje „Čemu nas književnost može poučiti, a na što se svela u kurikulu Hrvatskoga jezika“. U njemu je kroz mnoge primjere istaknula ulogu književnosti za moralnu i etičku formaciju čovjeka.

“Književnost je, budući da je umjetnost, duhovna djelatnost. Donosi nam spoznaje koje nam niti jedna znanost ne može pružiti i doživljaje koje nije moguće drugačije prenijeti niti iskusiti nego pišući (pričajući) i čitajući (slušajući).” – kazala je Marija Grgat te upozorila:

Koji je smisao znati nabrojati i prepoznati obilježja žanrova, književnopovijesnih stilova, ako nemamo smislenu liniju razvoja književnosti kao zrcala razvoja ljudskog duha? Kao da imate puzzle u kojima možete složiti pojedine dijelove dijagonalno ili vodoravno, ali vam nedostaje dio za potpunu, cjelovitu sliku.”

Zar nije smisao odgojiti čovjeka koji će znati razlikovati dobro od zla, istinu od laži, ispravno od neispravnoga, lijepo od ružnoga, zdravo od bolesnoga? Kako to da pored današnje svijesti o važnosti zdrave hrane za tijelo, nema svijesti o važnosti zdrave duhovne hrane za duh i dušu, nego se čak i učenicima pokušava u škole kroz lektiru progurati svakakvo duhovno smeće? I tu je problem koji mi danas imamo s izborom knjiga za lektiru. Ako je kriterij u kurikulu hrvatskoga jezika književnoteorijski: žanr, pa i tema, ako nema pedagoške, odgojne dimenzije, a nema je, onda se nikad nećemo složiti oko toga što bi učenici trebali čitati u nastavi hrvatskoga jezika. I onda je moguće staviti Harryja Pottera u lektiru (prije) kao i sada izbaciti Dnevnik Ane Frank.” – poručila je Matija Grgat.

Izvor: narod.hr