Na današnji dan, 17. travnja, kada je zbog posljedica nedavnog potresa skinut dio sjevernog tornja zagrebačke katedrale, obilježava se i 94. godišnjica smrti arhitekta Hermanna Bollea, koji je bio zaslužan za plan njezine cjelovite obnove nakon velikog potresa 1880. godine.
Dio sjevernog tornja Zagrebačke katedrale visok 13 i pol metara i težak 30 tona, skinut je u petak popodne kontroliranom eksplozijom, jer je zbog oštećenja koja je pretrpio u jakom potresu, 22. ožujka, postojala opasnost da se sruši i izazove još veća oštećenja katedrale i okolnoga prostora.
> (FOTO, VIDEO) Povijesni pothvat: Detonacija uspješno odrađena, odvojen dio tornja s katedrale
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala, najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine. Prva je i najznačajnija gotička građevina Hrvatske. Najmonumentalija je gotička sakralna građevina jugoistočno od Alpa.
Nakon potresa provedena je temeljita obnova katedrale u neogotičkom stilu (1880. – 1906.), po nacrtima bečkog graditelja F. Schmidta, a gradnju je vodio Hermann Bollé. Bollé će, izvodeći radove na restauraciji, dijelom izmijeniti prvotne Schmidtove projekte, osobito rješenja vrhova tornjeva. Dio kula tad je srušen.
U ovoj je restauraciji zagrebačka prvostolna crkva dobila svoj današnji oblik s dva vitka tornja, visokim krovištem, novim stupovima u svetištu i oltarima koji su zamijenili većinu baroknih oltara iz 18. stoljeća. Bila je pokrivena raskošnim krovom od glaziranog crijepa koji je kasnije nažalost uklonjen. Umjesto starih grobnica biskupa i velikaša sagrađena je nova grobnica za zagrebačke nadbiskupe iza glavnog oltara.
Uz druge velikane, tu počivaju i hrvatski mučenici Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan, čije su kosti ovamo prenesene 28. travnja 1919. godine iz Bečkog Novog Mjesta (Wiener Neustadt) i pokopane 30. travnja 1919. godine, sin Petra Zrinskoga grof Ivan Antun Zrinski (njegovi posmrtni ostatci u organizaciji Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja”, preneseni su 26. veljače 1944. godine i pokopani 4. ožujka 1944. godine), Eugen Kvaternik (njegovi posmrtni ostatci preneseni su i pokopani su 1921. godine) i ini. U njoj su pokopana i posljednja tri zagrebačka nadbiskupa: stožernici bl. Alojzije Stepinac, Franjo Šeper i Franjo Kuharić.
Muzej za umjetnost i obrt (MUP) podsjetio je u petak da se na današnji dan, 17. travnja, kada je zbog posljedica nedavnog potresa skinut dio sjevernog tornja zagrebačke katedrale, obilježava i 94. godišnjica smrti arhitekta Hermanna Bollea
Muzej je najavio da će u idućim tjednima prirediti internetski sadržaj posvećen tom “graditelju hrvatske metropole” koji je ostavio neizbrisiv trag u izgradnji Zagreba krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
Posjetitelje svoje stranice provest će kroz Ciklus “Hermann Bollé – graditelj hrvatske metropole”, uz nove priče i neke od najljepših fotografija, zahvaljujući istoimenoj izložbi održanoj prije pet godina u tom zagrebačkom muzeju, također teško stradalom u potresu.
Uz tu veliku izložbu objavljen je i opsežan katalog, svojevrsni vodič kroz Bolléov Zagreb, a temelji se na radu Dragana Damjanovića, autora koncepcije izložbe te dizajn Bachrach&Krištofić.
Kako podsjećaju iz MUO, Bolleovi projekti gradnje, obnove ili urbane opreme susreću se na gotovo svakom koraku grada, od njihovog muzeja do zagrebačke katedrale, Mirogoja, palače HAZU, stambene dvokatnice u Žerjavićevoj gdje je živio, ograde i portala Botaničkoga vrta do fontane i Meteorološkog stupa na Zrinjevcu.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
