Nalazimo se u vremenu nakon Uskrsa, poznatijem pod nazivom uskrsno ili vazmeno vrijeme. Ovo vrijeme u crkvenoj godini traje sve do Pedesetnice odnosno blagdana Duhova. Točnije, uskrsno vrijeme obilježava se punih 50 dana od blagdana Uskrsa do blagdana Duhova.
Prošloga mjeseca, na sam Uskrs, podsjetili smo na značenje tog najvećeg blagdana za kršćanstvo. Također, istaknuli smo i glavnu vazmenu poruku: Krist je pobijedio smrt!
Naglasili smo i radost koja se očituje u crkvenim napjevima samog blagdana Uskrsa.
No, ta se radost proteže tijekom čitavog uskrsnog vremena, a posebnim himnama posvećenima Duhu Svetome doživljava svoj slavljenički i glazbeni vrhunac na samom kraju tog razdoblja.
‘Aleluja’ – poklič koji prati cijelo uskrsno vrijeme
Prošloga mjeseca pojasnili smo porijeklo pokliča ‘Aleluja’ koja svoju puninu izričaja doživljava dolaskom Uskrsa.
No, iako se riječ ‘Aleluja’ u liturgiji veže upravo za Uskrs i proslavlja sam proces Kristova uskrsnuća, ona je zapravo kao riječ koja prethodi čitanju Evanđelja prisutna kroz čitavo vazmeno vrijeme. Dakako, i u završnom obredu odnosno otpustu vjernika.
Točnije, zaziv ‘Aleluja’ nastavlja se koristiti u misnim slavljima iza Uskrsa ne samo kroz daljnje vazmeno vrijeme, već i u vremenu kroz godinu. I u izgovorenom, ali i u recitativnom ili melizmatskom načinu pjevanja.
Možda će vas zanimati
Glazba – dar od Boga za ljude (1) : Korizma – vrijeme promišljanja i tišine
Crkvena glazba u Korizmi zrcalo je stanja u kojemu se nalaze vjernici, ali i svi oni koji se vjeri žele vratiti.
Liturgijska slavlja u znaku radosti
Ove je godine travanj započeo Uskrsnim ponedjeljkom. Kroz čitav mjesec u liturgijskim slavljima nastavlja se koristiti glazba koja je karakteristična upravo za vazmeno vrijeme.
U sažetom pojašnjenju izvođenja crkvene glazbe uskrsrnog liturgijskog vremena, može se slobodno reći da u tom periodu prevladava durski tonski rod, ‘svijetli’ tonovi i razigrane melodijske linije. Harmonije su bogate, ali uglavnom slijede klasičnu harmonijsku logiku. Ne odlaze u ekstreme, ali ne plaše se ni složenosti.
Kao i o samom blagdanu Uskrsa, i kroz čitavo uskrsno vrijeme dopuštena je upotreba svih instrumenata, uključujući i žičane koji su, podsjetimo, tijekom korizme uglavnom ili u potpunosti izuzeti iz misnih slavlja, osobito tijekom obreda velikoga Tjedna.
Uskrsne nedjelje također su značajan dio uskrsnog vremena, sve do blagdana Pedesetnice. Čak se može povući paralela njihova značenja s nedjeljama Došašća ili nedjeljama Korizme.
Među njima se svakako ističe takozvana Bijela Nedjelja, koji se pučki zove i Mladi Uskrs. Naziva se i Nedjelja Božanskog Milosrđa.
>Glazba – dar od Boga za ljude (2) : Uskrs – blagdan smisla kršćanstva
Nedjelja Dobrog Pastira
Još jedna nedjelja kojoj su posvećeni i neki od poznatih hrvatskih crkvenih napjeva jest Nedjelja Dobrog Pastira.
Stoga je najpoznatija i rado izvođena, osobito među djecom i mladima, pjesma “Uskrsnu Pastir Dobri”. I u ovom je napjevu riječ ‘Aleluja’ njegov neodvojivi i najupečatljiviji dio.
Tijekom završnog dijela liturgijskog slavlja, posvećenog pričešćivanju vjernika, kojega prati prigodna glazba, najčešće uz napjeve, jedna od pjesama je i “Spasitelju, dobri Isukrste”.
Iako proizlazi iz vremena posvećenoga Dobrom Pastiru, ovaj je napjev u brojnim euharistijskim slavljima postao jedan od najizvođenijih i najomiljenijih iz više razloga.
Jedan je svakako tempo, odnosno brzina izvođenja glazbe. U slučaju konkretnog napjeva, spori tempo odraz je smirenosti, zastajkivanja pred Otajstvom, skrušenosti, molitve i tihog zahvaljivanja.
Nadalje, tekst pjesme izaziva nadu i kod vjernika budi osjećaj sigurnosti. Osobito se odražava u početnim stihovima.
“Spasitelju, dobri Isukrste,
Ti si Dobar Pastir stada svog.
Ti nad njime lebdiš, bdiješ, paziš,
da ga ništa ne zadesi zlog.
I ja hoću biti ovca tvoja
vjerno ići za tobom ću svud.
Glas ću slušat’ premili Tvoj vazda
nit’ od tebe ja ću ići kud.”
Sljedeći razlog zbog čega je pjesma “Spasitelju, dobri Isukrste” doslovno osvojila srca brojnih vjernika jest nenametljiva, ali iznimno bogata harmonija. Akordi koji su obogaćeni prohodnim tonovima i vrlo kratkotrajnim harmonijskim napetostima koje se odmah rješavaju i ‘vraćaju’ u uobičajenu logiku, kod pažljivog slušatelja pobuđuju iznimno snažne emocije. One, u svečanom ozračju glazbe i prisutnost i u njoj, svakako doprinose povezivanju ljudskog s božanskim.
Dobri Pastir – simbol uskrsnog vremena
Poznat likovni motiv koji se veže za blagdan Uskrsa jest prikaz Krista kao pastira okruženog ovcama.
Upravo je protekle nedjelje čitavo misno slavlje, kroz evanđelje i kasniju homiliju, pozvalo na dodatno promišljanje i svijest o važnosti pripadanja stadu, zajedništvu, kroz najvažniji zadatak: slijediti Dobrog Pastira.
Važna poruka poslana je i prije evanđelja, kroz psalam:
“Njegov smo narod i ovce paše Njegove”.
Naš Dobri Pastir je uskrsnuo. Položio je život za nas. I zato nema veće zahvalnosti nego ga slaviti kroz glazbu. Jer “tko pjeva, dvostruko moli”.
* Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa