Glazba – dar od Boga za ljude (4): Tijelovo

U četvrtak slavimo jedan od Crkvi najznačajnijih dana – Tijelovo. Riječ je o svetkovini posvećenoj slavlju Presvetog Tijela i Krvi Kristove te ustanovljenja euharistije Velikog četvrtka.

Blagdan Tijelova u hrvatskom je narodu poznat i pod nazivom Brašančevo. U pojedinim hrvatskim krajevima naziva se i Brešančevo, Tilovo, Božji dan.

No, osim u dijalektalnom bogatstvu i bogatstvu narječja jezika hrvatskih krajeva, različiti dijelovi Hrvatske diče se i osobitostima u čuvanju i štovanju običaja vezanih uz blagdan Tijelova odnosno Brašančeva.

Kratka povijest Tijelovskih procesija

Tijelovo u našoj hrvatskoj katoličkog tradiciji zauzima uistinu posebno mjesto i slavi se na izuzetno svečan način. Toga dana diljem Hrvatske održavaju se nadaleko poznate tradicionalne Tijelovske procesije. Pravilima određena formirana kolona sudionika prati svećenika i ministrante koji ulicama gradova i(li) sela nose izloženo Presveto. Riječ je, zapravo, o tradiciji dugoj nekoliko stoljeća kojom se na osobit način časti Tijelo Kristovo izvan sakralnih objekata u kojima su uobičajena euharistijska slavlja.

Prema općepoznatim podacima, prva proslava Tijelova procesijom održana je u Kölnu 1274. godine. Navodno je već pet godina kasnije zabilježeno i održavanje Tijelovske procesije u Zagrebu.

Iako su se, dakle, na našim prostorima one počele održavati u drugoj polovini 13. stoljeća, takozvane Rimske procesije, u kojima sudjeluju pape, održavaju se tek sredinom 14. stoljeća.

Sedamdesetak godina iza rimskog, slavlje Tijelova procesijom započinje i u Dubrovniku. U tom gradu i njegovoj okolici ovaj se blagdan naziva Korosante (tal. corpo santo; lat. corpus sanctum). Tamošnji zapisi iz 15. stoljeća, opisujući dubrovačku tijelovsku procesiju, spominju i upotrebu nekoliko instrumenata. Riječ je o trubama, frulama i zvoncima. Nadalje, opisuje se i  pjevanje himne Sv. Tome Akvinskog. Pretpostavlja se da je u pitanju vjerojatno himan “Usta moja uzdižite” (Pange Lingua Gloriosi) čije se autorstvo pripisuje ovom svecu.

“Usta moja uzdižite k preslavnomu tijelu glas
i krv dragu proslavite, što je proli za sve nas.
Čedo majke plemenite ljudskog roda Kralj i Spas.
(…)
Divnoj dakle tajni ovoj klanjajmo se smjerno mi,
stari zakon žrtvi novoj nek’ se sada ukloni
Vjera duši čovjekovoj nek’ spoznanje dopuni.”

>Glazba – dar od Boga za ljude (1) : Korizma – vrijeme promišljanja i tišine

Glazba u procesijama za Tijelovo

U nekim hrvatskim gradovima prekidala se tradicija održavanja procesija. Vremenski blizak primjer je grad Rijeka. Tamošnja tradicija održavanja procesije obnovila se tek 2018. godine nakon 70 godina prekida.

Popjevke, himne i korali, uz druge euharistijske pjesme, čine repertoar koji se izvodi u Tijelovskim procesijama.

Neke od najčešćih pjesama su “Uzmite, jedite”, “Jedan kruh na svetom stolu” i “Od sva se četiri vjetra”. Cilj je slavljenje Tijela i Krvi Kristove. Budući da se procesija izvodi na ulicama, izuzetno je rijetka ili posve odsutna uporaba instrumenata.

Sve se, dakle, uglavnom svodi na pjevanje a capella (bez pratnje instrumenata).

(Izuzetak je bila već spomenuta dubrovačka procesija.)

Naravno, u modernoj praksi, uz činjenicu da se radi o crkvenom vremenu kroz godinu, tijelovska euharistijska slavlja koja se odvijaju u crkvama ili kakvim drugim prikladnim katehetskim prostorima pretpostavljaju i upotrebu širokog dijapazona instrumenata. Nakon gotovo čitavog misnog slavlja, tijelovska procesija koja izlazi izvan sakralnog objekta također može podupirati upotrebu instrumenata, no običajna i već ustaljena praksa temelji se na, već spomenutom, a capella pjevanju.

Iako je na Tijelovo fokus na gregorijanskom koralu odnosno jednoglasnom pjevanju, tijekom procesije uobičajeno je, osobito na procesijskim postajama, najmanje dvoglasno ili višeglasno pjevanje, bez obzira na vrstu glasova. Glazba vezana za Tijelovo je dostojanstvena, bogata i raskošna, ali jednostavna.

>Glazba – dar od Boga za ljude (2) : Uskrs – blagdan smisla kršćanstva

Gregorijanski koral u procesiji i misnom slavlju

Jedan od dva najvažnija napjeva povodom ovog blagdana je gregorijanski napjev koji se izvodi i u noći vazmenog bdijenja, kao i u daljnjem vazmenom vremenu tijekom klanjanja pred Presvetim. Riječ je o gore spomenutom napjevu ‘O tolika tajna to je’ (himan Tantum ergo, poznat i pod nazivima ‘Divnoj dakle (tajni ovoj)’ i ‘Usta moja (uzdižite)’.

Obično nakon procesije, a na završetku misnog slavlja, pjeva se himan Te Deum laudamus (Tebe, Boga, hvalimo).

(Važno je čitateljima napomenuti, što je vidljivo iz vizualnih priloga, da je gregorijanski koral zapisan u takozvanoj koralnoj notaciji. Riječ je o bilježenju tonova znakovima (suvremeno poznatim pod nazivom – note) u crtovljima na četiri crte. U suvremenoj notaciji crtovlja su koncipirana kroz pet crta. Koralna notacija kojom je zapisan gregorijanski koral oblikovana je nepravilnim kvadratićima s vratovima ili bez njih, što je određivalo duljinu odnosno trajanje tonova.)

>Glazba – dar od Boga za ljude (3): Uskrsno vrijeme radosti

‘Klanjam ti se smjerno’

“Klanjam ti se smjerno” još je jedna u nizu euharistijskih pjesama koja se najčešće izvodi uz blagdan Tijelova.

Kao autor njezina teksta i ovdje se spominje sveti Toma Akvinski. Uz ovaj tekst postoje dvije vrste napjeva koji se izvode u Hrvatskoj.

“Klanjam ti se smjerno tajni Bože naš
što pod prilikama tim se sakrivaš.
Srce Ti se moje cijelo predaje
jer dok promatra Te, svijest mu prestaje.
(…)
Uspomeno smrti Spasa premilog,
živi kruše što si život puka svog.
Daj da sveđ od tebe i moj živi duh,
dokraj žića budi najslađi mu kruh.”

Donosimo jednu, a capella izvedbu prvog napjeva. Riječ je o gregorijanskom koralu. On se u pravilu izvodi jednoglasno.

Drugi napjev u višeglasnoj izvedbi ženske klape Neviste Imotski pokazuje svu složenost i ljepotu harmonijskih struktura.

Uspoređujući ove dvije izvedbe, promatrajući samo glazbenu strukturu, lako je moguće izabrati jednu ili drugu kao preferenciju. Ipak, i jedna i druga, unatoč silnim razlikama u glazbenim komponentama, prenose jednako važnu i jednako vrijednu duhovnu poruku. Kršćanski život bez euharistije je nepotpun.

Kristova posljednja večera nam kazuje “Uzmite i jedite, uzmite i pijte!”. Na nama je da slijedimo Njegov euharistijski poziv.

* Sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.