Grozd: Novi građanski (pre) odgoj ministra Jovanovića

Udruga Glas roditelja za djecu – GROZD održala je danas tiskovnu konferenciju pod nazivom „Udruge nemaju što tražiti u školama, osim… ?“ kojom su ukazali kako se ne slažu s načinom na koji Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, nakon neuspjelog zdravstvenog odgoja, pokušava uvesti „novi (pre)odgoj djece“ kroz građanski odgoj. Građanski odgoj Ministarstvo obrazovanja planira uvesti u škole već na jesen.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Prije nešto više od godinu dana ministar Željko Jovanović i ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović izjavljivali su da udruge nemaju što tražiti u školama vezano za zdravstveni odgoj, međutim očito se ta zabrana odnosila samo na one udruge koje ministru nisu po volji“, izjavila je Kristina Pavlović predsjednica udruge GROZD.

Forum za slobodu odgoja, Mreža mladih Hrvatske, GONG, B.a.b.e. i dr., Ministarstvo je sada angažiralo u uvođenju građanskog odgoja a poznato je da su ove udruge, okupljene u Platformi 112, financira aktualna vlast te da djeluju kao provladine a ne nevladine udruge.

„Građanski odgoj je nova platforma za nametanje ideologije budući da to nije uspjelo kroz zdravstveni odgoj“, istaknula je prof. Pavlović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kao rješenje ovog problema iz udruge Grozd vide uvođenje više programa i više projekata kako bi roditelji mogli izabrati one programe koji su u skladu sa njihovim odgojnim vrijednostima jer po Ustavu roditelji imaju pravo na odlučivanje o odgoju svoje djece.

Članica udruge GROZD, dr. Klaudija Kardum rekla je da je nedopustivo da Ministarstvo obrazovanja, opet želi pokušati kroz brazovni sustav nametati ideologiju. Na ovaj način krše se prava roditelja i ne poštuje demokracija jer je prošle godine Ustavni sud, na temelju zahtjeva za ocjenu ustavnosti koji je podnijela udruga GROZD, ukinuo zdravstveni odgoj u školama upravo zbog nepoštivanja prava roditelja da se poštuju njihova filozofska i vjerska uvjerenja. Nakon toga je ministar Jovanović ponovno, nakon što je samo formalno poslušao Ustavni sud, uveo isti program kojim se ponovno svoj djeci u Hrvatskoj nameće jednaka ideologija i svjetonazor.

„U javnoj raspravi o zdravstvenom odgoju je većina roditelja zatražila da se u škole uvede program zdravstvenog odgoja koji je izradio stručni tim udruge GROZD, kako bi roditelji mogli birati između dva programa. To mišljenje roditelja Ministarstvo nije htjelo ispuniti jer su tvrdili da udruge nemaju što raditi u školama, a sada vidimo da određene udruge koje dijele svjetonazor sa našim ministrom imaju sasvim drugačiji tretman“, istaknula je dr. Kardum.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Član udruge GROZD, prof. Ladislav Ilčić upozorio je i na podatak da je u ovo vrijeme krize u Hrvatskoj preko računa civilnih udruga u 2012.godini, velikim dijelom iz hrvatskog proračuna, prošlo više od 14 milijardi kuna:

„Dok se nastavnicima smanjuju plaće Ministarstvo troši novce na udruge, na program koji će biti dodatno opterećenje za učenike, a pitanje je naravno i kompetencija tih udruga jer s jedne strane imamo verificirane nastavnike koji su stručni za rad u školama dok udruge te kompetencije nemaju“, rekao je Iličić.

„Osim ovog pitanja svjetonazora i nametanja ideologije djeci, otvara se još i pitanje povećanja satnice učenicima koja je ionako već pretrpana“, dodala je prof. Pavlović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na današnjoj tiskovnoj konferenciji GOOD Inicijative najavljena je višemjesečna kampanja za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u školama pod nazivom ‘Znam, razmišljam, sudjelujem’ koja će se u narednih mjesec dana provoditi putem medija ali i kroz lokaliziranu suradnju u više od 30 zajednica u Republici Hrvatskoj.

U školskoj godini 2012./13. u dvanaest je škola eksperimentalno uveden Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja koji uključuje šest dimenzija: ljudskopravnu, političku, društvenu, (inter)kulturalnu, ekološku i gospodarsku a cilj Inicijative je Kurikulum sustavno uvesti u sve škole kroz međupredmetni sadržaj, a za pojedine dobne skupine i kao zaseban predmet.

Jedna od koordinatorica kampanje Emina Bužinkić iz Centra za mirovne studije istaknula je kako putem građanskog odgoja nastoje razviti građansku kompetenciju kod djece i stvoriti „slobodno misleće ljude“.

Profesor sa Hrvatskih studija Renato Matić upozorio je da se u Hrvatskoj dešava „dugogodišnje zapostavljanje odgojnih sadržaja“ te da mladi ne trebaju prihvaćati „zlokobna učenja“ po kojima građani koji su drugačiji ne trebaju biti prihvaćeni kao i kriva tumačenja domoljublja od strane „groznih ideologija“.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što o uvođenju građanskog odgoja u škole misli građanska inicijativa koja je uspjela organizirati prvi građanski referendum u 23 godine hrvatske neovisnosti otkrio nam je ing. Lino Zonjić: „Građanski odgoj, kao izborni predmet, koji bi sustavno poticao mlade da misle, razgovaraju, argumentiraju svoje stavove i sudjeluju u demokratskim procesima, baš kao što je to učinila građanska Inicijativa U ime obitelji, pozdravljamo. Ali, ne kao još jedan obavezan predmet. Nismo za uvođenje još jednog odgoja u 2,5 godine vladanja ministra Jovanovića – zdravstveni, sada građanski. U referendumskoj noći je predstavnica GONG-a rekla da se pobjeda onih koji su za brak kao zajednicu žene i muškarca ne bi dogodila da je u škole uveden građanski odgoj. Dakle, očito se radi o odgoju djece i mladih da budu onakvi građani kakvi se sviđaju aktualnoj vlasti i provladinim udrugama. A ne slobodni građani koji djeluju u  skladu sa svojom savješću i vrijednostima, izazivajući vlast i propitujući njezine zacrtane politike. Takav preodgoj nije uspio u komunizmu, neće niti danas“ , pojasnio je  Zonjić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.