Još samo danas moguće je pogledati izložbu djela iz umjetničke zbirke biskupa Đure Kokše (1922.-1998.) „Pečat vjere, trag umjetnosti“ u Klovićevim dvorima u Zagrebu. Prilika za upoznati se s dosad poprilično nepoznatom, ali iznimno bogatom i značajnom zbirkom ovog, također nedovoljno poznatog hrvatskog biskupa – traje još do 19 sati.
> Izložba iz zbirke biskupa Đure Kokše: ‘Za komunistički režim bio je politički neprijatelj’
> U Klovićevim dvorima: Uživat ćete u remek-djelima iz zbirke biskupa Đure Kokše
Izložba nam otvara presjek umjetničkih razdoblja od renesanse, preko baroka pa do moderne i suvremenog razdoblja. Posjetitelj se kroz nekoliko prostorija, prvenstveno imajući pred sobom slike, ali i poneke skulpture, reljefe ili pak primjere primijenjene umjetnosti, upoznaje sa starim majstorima – renesansnim, manirističkim i baroknim umjetnicima, gdje se ističu predstavnici frankoflamanske i talijanske škole, pa sve do autora 20. stoljeća te velikih imena hrvatske moderne poput Mata Celestina Medovića, Ivana Meštrovića, Vlaha Bukovca, Antuna Augustinčića, Joze Kljakovića, a zatim i s onim specifičnim radom hrvatskih naivnih slikara. Naglasak je u većoj mjeri na sakralnoj umjetnosti, no tu su i svjetovna djela – pejzaži, portreti, povijesne i mitološke scene. Cijela je izložba strukturirana je u nekoliko cjelina, a u svaku pojedinu cjelinu autori izložbe nas uvode tekstom koji nam približava upravo to povijesno-umjetničko razdoblje i umjetnike čija su djela predstavljena. Izložba je ostvarena u suradnji autorskog tima Zagrebačke nadbiskupije i Klovićevih dvora.
Predstavljena djela pripadaju zbirci koju je biskup Kokša pomno popunjavao tijekom života, započevši s tim radom dok je djelovao u Rimu. Kao izniman erudit, pokazivao je velik interes prema likovnoj umjetnosti te sustavno prikupljao djela različitih autora, u rasponu od 5 stoljeća (XV.-XX.). Bio je to samo dio njegove razgranate humanističke djelatnosti – biskup Kokša za sobom je ostavio bogatu pisanu ostavštinu – djela s područja crkvene povijesti, teološka djela, pjesnička ostvarenja. Sakupio je bogatu knjižnicu, bio urednik pjesničkih antologija, prevodio poeziju, sudjelovao u prevođenju Zakonika kanonskoga prava (1988)… Sva ta njegova njegova postignuća možda još uvijek nisu dovoljno vrednovana i proučena. No, kroz proteklih nekoliko mjeseci imali smo priliku uživati u djelima iz njegove umjetničke zbirke.
Biskup Kokša i njegov životni put
Rodom iz mjesta Molve u Podravini, biskup Đuro Kokša umro je 1998. kao pomoćni zagrebački biskup. No, velik dio svog života i djelovanja proveo je u Rimu. Ondje je 20 godina, od 1959. do 1979., bio na dužnosti rektora Papinskog hrvatskog zavoda svetog Jeronima koji je upravo njegovim nastojanjem 1971. i službeno dobio pridjevak hrvatski.
U Rim je Kokša došao u vrijeme Drugog svjetskog rata, 1942., nakon što je na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu započeo studij filozofije i teologije. U Rimu postiže licencijate iz teologije, filozofije, crkvene povijesti i crkvenog prava te doktorat iz teologije. Za biskupa je zaređen 1978., a 1980. vraća se u domovinu kao pomoćni zagrebački biskup. Kako je bilo spomenuto i na samom otvorenju izložbe, on se od ranih dana susreo s trpljenjem i umiranjem, a na neki način i s određenim progonstvom s obzirom da dugo nije imao mogućnost povratka u domovinu, te s životom pod prismotrom totalitarnog komunističkog režima.
U domovinu se vraća tek pred kraj komunizma, 1980., nakon imenovanja pomoćnim zagrebačkim biskupom, a u toj će službi dočekati i osamostaljenje Hrvatske. Prethodna velika izložba djela iz njegove zbirke upriličena je 1989., također u Klovićevim dvorima u Zagrebu. Na aktualnoj izložbi moguće vidjeti i snimke iz 1989. gdje biskup Kokša osobno vodi kroz izložbu i govori zanimljivosti o pojedinim djelima iz svoje zbirke.
Što ćete sve vidjeti na izložbi?
Neka su djela iz zbirke kupljena, dok su druga u nju došla darovanjem. Da su mnogi slikari darovali djela ciljano biskupu Kokši može nam govoriti i činjenica da je na vrlo čest motiv na mnogim djelima – upečatljiva crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u biskupovim rodnim Molvama. Ta se crkva nalazi i u pozadini lika svetog Jurja, biskupova sveca-zaštitnika, na slici Iva Dulčića (1916.-1975.), prepoznatljivog po njegovom šarenom spektru boja, koja je krasila i plakat za ovu izložbu.
Veliko dojmljivo raspelo, koje ćemo vidjeti već u prvoj prostoriji, djelo kipara Antuna Augustinčića, čija su sakralna djela hrvatskoj javnosti vjerojatno još uvijek vrlo malo poznata, Meštrovićeva „Djevojčica u molitvi“, raskošna Katarina Aleksandrijska talijanskog baroknog slikara Francesca Paglie, prikazana kao pobjednica nad zlom u trenutku mučeništva, jedan tako zoran i tako neodoljiv Crnčićev prikaz starog Zagreba, s pogledom na katedralu iz uske pokrajnje uličice, tipični Medovićev pelješki pejzaž s vrijesom i morem te još jedan, također njegov, portret dame u ružičastoj haljini…
„Poklonstvo mudraca“ francuskog baroknog slikara Jeana Restotuta i još nekoliko prikaza rođenja Gospodinovog, među kojima je i onaj nepoznatog talijanskog autora – s jaslicama u kojima, uz jarki izvor svjetla koji stvara velik kontrast s okolnim mrakom, pred novorođenim djetetom kleče anđeli. Sve su to samo neka od iznimnih djela koja možete vidjeti još danas do 19 sati.
Stoga, ako ste u prilici, požurite!
