Kardinal Puljić: Pojedinim zakonima u BiH danas se dovršava etničko čišćenje

Biskupska konferencija (BK) Bosne i Hercegovine u utorak je u jutarnjim satima u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci započela svoje 81. redovito zasjedanje pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog, kardinala Vinka Puljića, predsjednika BK BiH.

Nakon što su zajedno slavili svetu misu na liturgijski spomendan Gospe Bistričke u biskupskoj kapeli posvećenoj Blaženoj Djevici Mariji, biskupi su radni dio zasjedanja započeli Zazivom Duha Svetoga.

Pozdrav i riječi dobrodošlice svima poželio je domaćin mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki. Osvrćući se na značajnija događanja, kazao je da, unatoč vremenu korone, iz nekih od župa, osobito na području FBiH (livanjski, jajački, bihaćki kraj), nastavljen odlazak župljana pa i cijelih obitelji u zemlje zapadne Europe.

Pozdrav svim sudionicima zasjedanja uputio je kardinal Puljić, a njegov govor penosi IKA:

“Osvrćući se na razdoblje od proljetnog zasjedanja Biskupske konferencije BiH u ožujku ove godine u Mostaru do danas, osjećam potrebu reći da naša krajevna Crkva nastoji i dalje plivati protiv struje ovog javnog mnijenja i krize nastale Covidom-19 kao i domaćim i svjetskim igrama oko politike jednakopravnosti. Hvala Bogu, još nismo klonuli duhom iako „čudni vjetrovi“ pušu. Ne razumijem domaće političare da uporno izbjegavaju konstruktivni dogovor oko jednakih prava na ovim prostorima. Ne razumijem zašto su Hrvati i drugi katolici, ali ne samo oni, u najvećem dijelu naše domovine Bosne i Hercegovine godinama prepušteni sami sebi pa se za njih ne zauzimaju ni oni koji su to dužni činiti kao ni oni koji tvrde da su njihovi predstavnici.

Ne razumijem uporno ignoriranje provedbe Temeljnog ugovora između Bosne i Hercegovine i Svete Stolice i Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini. Ne shvaćam maćehinski odnos prema oduzetoj imovini koja još uvijek nije vraćena nego se preprodaje i uništava. Ne razumijem donošenje pojedinih zakona čijom se provedbom nerijetko otima ljudima, a tako i Crkvi, njihova imovina i dovršava „etničko čišćenje“. Ne razumijem čudne zahvate međunarodne zajednice koja uporno negira naš opstanak i naš identitet. U ime navodne slobode nam žele ograničiti slobodu naučavanja kršćanskog nauka pa nam čak prigovaraju da nismo demokrati jer propovijedamo evanđelje.

Ne možemo ostati nijemi pred čudnim načinom zapošljavanja kojim se uporno sprječava prokreacija. Žalosno je da postoje oni koji ne žele primiti u radni odnos ženu koja želi rađati i odgajati veći broj djece. Ne razumijem da tolikim ljudima u državnim poduzećima ne uvezuju radni odnos. Unutarnja i vanjska politika nas zamara jer dolazi do čestih „prepucavanja“ na štetu malobrojnijeg i nemoćnijeg. Mnogima je prestiž glavni cilj u svim crtama njihova djelovanja.

Međunarodna politika kao da se pomalo igra s našom situacijom. Dobiva se dojam da neki i ne žele da se ovo stanje riješi i da im odgovara ova politička igra na račun malog čovjeka, taj kontrolirani kaos.

Nejednakopravnost je prisutna i na političkom gospodarskom i administrativnom planu. Kada se pogleda struktura zaposlenih u državnoj administraciji, diplomaciji, itd., jasno se uočava manji broj zaposlenih Hrvata u odnosu na druga dva naroda u BiH. Naši političari u vlasti samo ponavljaju da su nemoćni, ali nisam primijetio njihovo uporno zauzimanje za sve Hrvate na svim prostorima Bosne i Hercegovine kao i za sve one za koje su dužni zauzimati se po svojoj službi. Posebno je nejednakost kod raspodjela sredstava iz proračuna za infrastrukturu ili za program povratnika. Ne smijemo zaobići ni činjenicu da nas je i na unutar-crkvenom planu politika dobrano podijelila, ali i da su neke stvari baštinjene kroz povijest.

Na sve ovo došla je ova moderna kuga, koja je unijela strah i obeshrabrenje među ljude. Kako će završiti ova pandemija koronavirusa, još se ne zna. Bacila je gospodarstvo na koljena. Najgore uza svu tu krizu, kao rak rana, jest korumpiranost u društvu.

Sveti papa Ivana Pavao II. prigodom pohoda Sarajevu 1997. nas je pozvao da neumorno dižemo glas. Naše je neumorno ukazivati na nepravdu, boriti se za čovjeka i njegova prava i dostojanstvo. Raditi na jedinstvu Crkve u duhu sv. Pavla, posebno u procesu pomirenja, povjerenja i praštanja. Naše je hrabro biti prisutan i svjedočiti vjeru u Uskrsloga u svim obeshrabrenjima te pomoći da uzraste odgovornost na svim razinama posebno u društveno-političkom životu kao i vrjednovanje čovjeka, obrana života, obiteljskog zajedništva i svih drugih vrjednota.

Nužno je raditi na širenju kulture čitanja i rada, posebno čitanja Riječi Božje i katoličkog tiska da narod stekne i religiozni rječnik, a ne samo politički, ekonomski, sportski…, da ne nabrajam neke druge. Potrebna je formacija političara i svih javnih djelatnika koji tvrde da su katolici kako bi to bilo prepoznatljivo u zastupanju katoličkih načela. Na dnevnom redu ovog zasjedanja su i naše crkvene djelatnosti: Caritas Bosne i Hercegovine, duhovna zvanja, pitanje aktualne situacije oko „Marije Zvijezde“ i ostalo prema našem dnevnom redu”, kazao je kardinal Puljić.

Izraze blizine i pozdrava svih članova Hrvatske biskupske konferencije prenio je mons. Milan Stipić, vladika križevački, koji je spomenuo najvažnija događanja u Crkvi u Hrvatskoj u proteklom razdoblju, a pozdrave članova Slovenske biskupske konferencije prenio je mons, Franc Šuštar, pomoćni biskup ljubljanski, koji je sudionike zasjedanja upoznao s kronologijom važnih događaja Crkve u Sloveniji tijekom posljednjih godinu dana.

Tijekom zasjedanja biskupi se, između ostalog, osvrću na provedbu zaključaka s proljetnog zasjedanja održanog u Mostaru i saslušavaju pojedina izvješća.

Posebnu pozornost članovi BK BiH posvetit će djelovanju Caritasa Bosne i Hercegovine i pastoralu duhovnih zvanja. Biskupi će također biti upoznati s aktualnom situacijom o Mariji Zvijezdi u Banjoj Luci i s provedbom Sinode Vrhbosanske nadbiskupije.

Zasjedanje završava u srijedu, 14. srpnja, u 12 sati uobičajenom konferencijom za novinare u prostorijama Biskupskog ordinarijata. O zasjedanju će na konferenciji govoriti kardinal Puljić i mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki, prenosi HMS.