Kralj Bela IV Gradecu izdao Zlatnu bulu kojom je postao slobodni kraljevski grad

16. studenoga 1242. ugarsko-hrvatski kralj Bela IV izdao povelju koja je zbog svog zlatnog pečata nazvana Zlatnom bulom, a kojom je Gradec postao slobodni kraljevski grad.

Uzroci davanja Zlatne Bule

Nakon što su nekoliko godina ranije potukli Bugare i osvojili Rusiju, Tatari su prodrli i u Ugarsko-hrvatsku državu. 1241. godine pod vodstvom Batu-kana, unuka legendarnog Džingis-kana, porazili su na rijeci Šajo (sjeveroistok današnje Mađarske) vojsku ove države.

Kralj Bela IV. Arpadović, zajedno s bratom hercegom Kolomanom, jedva je spasio glavu. Kralj se sklonio u Austriju, a potom u Hrvatsku.

Boravio je u Zagrebu odakle je uzalud tražio pomoć od pape i ostalih europskih vladara. U Zagreb (Gradec) sklonio je i ženu te dvije kćeri, kao i državne dragocjenosti.

Tatari uništili oba gradska naselja – Gradec i Kaptol

Uskoro su Tatari poharali oba zagrebačka naselja – Gradec i Kaptol, srušivši gotovo do temelja i tek izgrađenu romaničku katedralu na Kaptolu. Stanovništvo se spasilo bijegom u šume Medvednice.

Svi su ovi događaji bili dobra poduka i kralju, i vojsci, i građanima te su oni ubuduće postupali drugačije kako bi bili spremni za eventualno ponavljanje takvih opasnosti.

Zlatna Bula i Zagreb

Nedugo nakon toga kralj je Gradecu izdao čuvenu povelju koja nije bila potaknuta samo njegovom zahvalnošću građanima, nego i njegovoj težnji da stvaranjem mreže svojih gradova ojača u borbi s feudalcima kako bi izbjegao ili ublažio ono što je bilo toliko često u srednjem vijeku: feudalna anarhija.

Pojedine gradove kralj je izuzeo vlasti feudalaca i podvrgnuo ih samo sebi.

Tako su povlastice dobili 1209. Varaždin, 1231. Vukovo (danas Vukovar), 1234. Virovitica, 1240. Petrinja, 1242. Samobor, 1244. Dubica, 1252. Križevci, 1257. Jastrebarsko, 1279. Bihać.

Međutim, samo su Varaždin i Gradec dobili status slobodnoga kraljevskoga grada, tj. imali su najviše slobode, dok su ostala naselja dobila status trgovišta.

Zlatnom bulom Gradec je postao podvrgnut samo kralju te nije morao lokalnim feudalcima plaćati daće. Zato su nakon svakog izabiranja novoga kralja, građani hitali k njemu da im potvrdi ono što im je njegov prethodnik poklonio.

Zlatnu su bulu stanovnici slobodnog grada čuvali kao najveću dragocjenost. U stoljećima koja su uslijedila, moćni feudalci nisu uspjeli znatnije smanjiti Zlatnom bulom stečene povlastice, a povremeno ih je Gradec čak i povećavao.

Izvor: Narod.hr