Akademski kipar Tomislav Kršnjavi, autor brojnih kipova koji krase crkve, trgove i javne prostore diljem Lijepe naše, prapraunuk Izidora Kršnjavog, hrvatskog slikara, povjesničara umjetnosti, kulturnog djelatnika za Narod.hr ocijenio je što smatra najznačajnijim događajem za hrvatsku kulturu i umjetnost u 2021. godini. Također je iznio svoje želje i nadanja za novu 2022. godinu.
Narod.hr: Kako biste, po pitanju razvoja kulture i umjetnosti u Hrvatskoj, ocijenili proteklu, 2021. godinu? Ima li neki događaj kojeg biste izdvojili kao posebno značajnog?
Kršnjavi: Ove godine koja ispunja svoje zadnje dane, s velikom se radošću okrećem k događaju koji smatram najznačajnijm kulturnim ostvarenjem u našoj domovini. Velebni je to mozaik u našem Nacionalnom Svetištu svetog Josipa u Karlovcu. Blagoslovljen u liturgijskom slavlju Mise, na svetkovinu Krista Kralja darovan je vjernicima na čašćenje Boga i njegove Svete Obitelji. Slikar Josip Botteri Dini koji ga je ostvario Božjom milošću uz tolike molitve vjernika koji su iščekivali godinama njegovo dovršenje, a čija je završnica evo ostvarena upravo u godini posvećenoj svetom Josipu. Tisuće i tisuće malenih kvadratnih stakalca ugradio je slikar Botteri u zidni mozaik, u površinu jednog velikog kvadrata, jednog polja nježnog i snažnog. Ispleo je slikar Josip sa svetim Josipom jednu mrežu koja obuhvati evo mjeru punu, dobru i natresenu.
Ovaj mozaik koji nam je slikarski uprizorio jedan komad Neba na zemlji, sada trajno hvata svojom ljepotom pogled vjernika i otvara nam svojim prostorom prolaz k svetom. Dubokim plavetnilom svjetlost neba nas odmah odvodi u središte prizora, u štalicu na slamicu gdje je Bogorodica Marija prostrla najvrijednijem biseru svoje ponizno ruho. Djetešce Isus, maleni Kralj tek što je stigao već iz svojega zemaljskog prijestolja, štalskih jaslica, kreće u svoj hod zemljom. Njegov prvi korak dočekuje sveti Josip ispruženom svojom rukom pokazujući mu put, darujući očinski oslonac kojim će ga pratit do Njegova puna otvaranja ruku kojima ima zagrliti i otkupiti čitav svijet svojim svetim Križem.
U slici plave hladnoće neba i zemlje sve i svatko miruje, čeka, da vidi prvi pokret i čuje prvi glas Božjeg Sina. Svi i kraljevi zemaljski i Anđeli nebeski, pastiri i narodi i grad i ledina, svi, svi iščekuju svoj dodir s Bogom. Na poseban način ova slika živi u liturgiji. S početkom Misnog slavlja, sa prvim zvukom zvonca pokreće se zrak njene likovne stvarnosti koji nas posvema obuhvaća postajući svojom gamom boje nebeska karta, putokaz prema Otajstvu Riječi i Tijela kojom nas u Misi Bog grli i daruje. Čestitam slikaru Josipu Botteriju Diniju na ovom divnom djelu i kao kolega likovnjak i kao vjernik, čestitam i zagrebačkoj nadbiskupiji koja je u svojoj bogatoj riznici sakralne umjetnosti bogatija još jednim velikim djelom.
Narod.hr: Što biste po pitanju razvoja kulture i umjetnosti u Hrvatskoj poželjeli za 2022. godinu?
Kršnjavi: U idućoj godini zaželio bih da što prije ugledamo obnovljene teško oštećene crkve u sisačkoj biskupiji, uz obnovu domova svim stradalim obiteljima, da ponovno ugledamo podignute zvonike visoko k nebu, ljepotice poput barokne svete Marije Magdalene i sisačku katedralu Uzvišenja svetog Križa kako ponovno svojom mjerom ljepote ucrtavaju svoj sveti plašt u pejzaž mjesta.
Volio bih da se uspije ostvariti i trajna prezentacija velikog arheološkog otkrića, rimske ceste koja je pronađena pod temeljima sisačke katedrale pri njenoj sadašnjoj obnovi. Divno je bilo vidjeti taj originalni kamen složen u put, put izbrazdan dubokim urezima kotača koji su njime vozili prije 2000 godina.
Baš na tom horizontalnom zemaljskom putu naša braća kršćani krenuli su dizati i podigli zidove Božjeg svetišta u vertikale put neba.
