Predstavljanje knjige Mladena Kuke „Pakao se zove Jazovka“ održano je u četvrtak 23. ožujka u Velikom Kaptolu u Sisku u organizaciji Družbe „Braća hrvatskog zmaja“, Zmajskog stola Sisak. Knjigu su predstavili župnik iz Krašića Ivan Vučak i autor, a program je vodio Željko Crnković. Predstavljanju je nazočio i sisački biskup Vlado Košić.
Kuka je u siječnju 1989. godine otkrio ovu jamu pored Krašića i sve strahote koje je ona u svojoj unutrašnjosti godinama skrivala. Svoja zapažanja i iskustva zabilježio je u ovoj knjizi poručivši kako mu je glavni motiv za pisanje bilo to da se istina mora znati, izvijestila je Sisačka biskupija.
Prisjetio se i kako je Jazovku u svom speleološkom radu tražio sam punih 14 godina, ispočetka slušavši priče lokalnog stanovništva o mjestu gdje su partizani odveli i ubili stotine ljudi, a neke i žive bacili. Samu jamu je pronašao 22. siječnja 1989. godine, no tada, nije bio siguran da je to Jazovka.
>Kuka za Narod.hr o knjizi Pakao se zove Jazovka: Zna se tko su krvnici, ali nitko nije suđen
”Ono što smo zatekli dolje me užasnulo”
Nekoliko dana kasnije 29. siječnja 1989. godine po prvi puta se i spustio u jamu te shvatio da je nakon 14. godina pronašao Jazovku, mjesto partizanskog zločina. „Ono što smo zatekli dolje me užasnulo, otupio sam, zanijemio, svugdje hrpe kostiju, štake, zubala, i opet nepregledne hrpe kostiju…“, posvjedočio je Kuka te dodao kako su konačno 2020. godine posmrtni ostaci 814 žrtava Jazovske ekshumirani.
Kuka se 14. kolovoza 2019. godine ponovno spustio u Jazovku zajedno s vlč. Ivanom Vučakom, upraviteljem župa Krašić, Prekrižje i Oštrc, gdje se on i pomolio za nevine žrtve. Predstavljajući knjigu vlč. Vučak je posvjedočio o stravičnom prizoru koji ih je zatekao, ali i istaknuo kako sada nakon što je jama ispražnjena postoje konkretni planovi za spomen obilježje i grobnicu u kojoj bi kosti tih ljudi konačno dobili dostojanstveno počivalište.
Jazovka nije jedino stratište u tom kraju
Istaknuo je i kako mještani okolnih sela znaju i za druga mjesta na kojima se nalaze posmrtni ostatci žrtava, kao što je slučaj pored kapele sv. Ivana Krstitelja u Krašiću gdje je nakon Drugog svjetskog rata komunistička vlast natjerala krašićku djecu da sade borove kako bi se uništio svaki trag žrtvama.
Na kraju okupljenima se obratio i biskup Košić zahvalivši prije svega autoru na svom trudu koji je činio i čini kako bi istina izašla na vidjelo. Biskup je poručio i kako je više nego očit potpis ovog i sličnih zločina nad Hrvatima od Drugog svjetskog do Domovinskog rata, od Jazovke do Ovčare.
