Mons. dr. Batelja: Poznato je da Hrvati u ropstvu čeznu za slobodom, a kada je dohvate, rado robuju novim gospodarima

Na blagdan najstarijega hrvatskoga blaženika Augustina Kažotića, u nedjelju, 3. kolovoza u njegovu je rodnom Trogiru održano svečano euharistijsko slavlje koje je u Kažotićevu nacionalnom svetištu u trogirskoj crkvi Sv. Dominika predvodio postulator svih kauza Zagrebačke nadbiskupije mons. dr. Juraj Batelja, prenosi IKA.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Koncelebrirali su provincijal Hrvatske dominikanske provincije dr. Anto Gavrić, koji je i predvodio trodnevnu pripravu za blagdan, upravitelj svetišta fr. Veselko Begić, župnik trogirske katedralne župe sv. Lovre i dekan trogirskoga dekanata don Pavao Piplica te voditelj HKM u Hamburgu koja je posvećena bl. Kažotiću fr. Mirko Jagnjić.

U ime domaćina upravitelja svetišta i Hrvatske dominikanske provincije, brojne je okupljene vjernike koji su pristigli iz Dalmacije, ali i s hrvatskoga sjevera te inozemstva, pozdravio provincijal Gavrić koji je, kako izvještava portal Glasa Koncila, uoči mise predvodio i molitvu za proglašenje svetim bl. Kažotića.

U propovijedi je dr. Batelja prikazao ključne trenutke Kažotićeva života od njegovih prvih koraka u Trogiru do završetka njegova ovozemaljskog hoda u Luceri, a kao postulator kauze bl. Alojzija Stepinca govorio je i o zajedničkim osobinama dvojice zagrebačkih biskupa, hrvatskih blaženika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Govorio je o Kažotićevu redovničkom i biskupskom služenju, o njegovoj bliskosti prema malom čovjeku, ali i o njegovoj odvažnosti kada je trebalo prigovoriti onima koji su bili na vlasti. “Kao iskren, nježan, ponizan i vjeran čovjek blage naravi i čestit u savjesti prijateljevao je s knjigom, znanost mu je bila izazov, a pobožnost životno ozračje”, kazao je propovjednik, naglašavajući da je bl. Kažotić naučio da istina bez ljubavi ubija i vodi u pogrešne smjerove. Govorio je i o narodnom neznanju, o praznovjerju, moralnim pokvarenostima, socijalnim teškoćama u Kažotićevu vremenu koje je omiljeni biskup prevladavao uvjeravanjima i blagošću, a ne kaznama i zabranama.

Dr. Batelja podsjetio je i na Kažotićevu skrb o svećenstvu sa željom da svećenici žive besprijekornim životom. “Poznato je da Hrvati u ropstvu čeznu za slobodom, a kada je dohvate, rado robuju novim gospodarima. Kažotić se nije ustručavao gospodarima ukazivati na sve loše što su činili, zato ga nisu voljeli. Tu dimenziju duhovnoga pastira naslijedio je i bl. Stepinac. Kažotiću i Stepincu zajedničko je to što su branili Božji narod pred moćnicima”, naglasio je dr. Batelja, ističući da je Isus progovarao kroz život obojice zagrebačkih blaženih biskupa.

Misno slavlje glazbeno je obogatio mješoviti katedralni zbor sv. Lovre iz Trogira. Sudjelovao je i trogirski gradonačelnik Ante Stipčić sa suradnicima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon svečanoga euharistijskoga slavlja otvorena je u Muzeju grada Trogira izložba akademskoga grafičara Matka Antolčića “Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu”. Na predstavljanju su, uz autora, govorili trogirski gradonačelnik Ante Stipčić i ravnateljica Muzeja grada Trogira dr. Fani Celio-Cega, izložbu su predstavili vlasnica Galerije hrvatske sakralne umjetnosti “Laudato” Ksenija Abramović koja je i organizirala izložbu, i likovni kritičar prof. Stanko Špoljarić, dok je izložbu otvorio provincijal Hrvatske dominikanske provincije dr. Anto Gavrić.

Glazbeni obol svečanosti dao je bariton Vlatko Belas uz korepeticiju Vinka Buble, stihove posvećene hrvatskim svecima i blaženicima interpretirali su Ana Baran i Tomislav Baran, a kroz program je vodila predsjednica Udruge za promicanje znamenitih Križevčana “Dr. Stjepan Kranjčić” dr. Tanja Baran.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.