Mons. Batelja o godišnjici beatifikacije: Stepinac je baština čovječanstva, a Krašić ne može primiti niti nekoliko stotina hodočasnika

foto: Roberta F.

U Krašiću će u nedjelju 2. listopada biti obilježena 24. godišnjica beatifikacije kardinala Alojzija Viktora Stepinca. Tim povodom bit će predstavljen zbornik radova „Tragovima sveca“, u čast mons. dr. sc. Jurja Batelje u prigodi tridesete obljetnice njegova rada kao postulatora kauze Alojzija Stepinca, piše IKA.

Stepinac je baština čovječanstva

Mons. Batelja u emisiji Aktualno Hrvatskog katoličkog radija je zahvalio svima koji su mu u tom poslu pomagali. „Nitko sam ne bi mogao iznijeti takav proces, koji je povijesni, rekao bih i svjetskoga značenja – on prelazi okvire hrvatskih granica, ali i granica naše Crkve, jer je Stepinac baština čovječanstva. On jest potekao iz hrvatskog naroda i on je sin Crkve katoličke ali je on svojim stavom, svojom odlučnošću, svojom vjerom, svojim zastupanjem ljudskih i Božjih prava bio jedan od rijetkih ljudi u 20. stoljeću koji se je odlikovao vjernošću istini i pravdi do smrti.“

Posebice je istaknuo zasluge koje je za beatifikaciju imao sv. Ivan Pavao II. Rekao je da je sveti Papa „istinski bio pobožan bl. Alojziju Stepincu, i prije beatifikacije. On je odredio posebni itinerar te kauze. On je, dapače, požurivao da se dovrši taj postupak.“

Mons. Batelja dodao je da „osobita zahvala ide kardinalu Franji Kuhariću koji je čestim pismima Svetom Ocu obrazlagao koji razlozi vojuju da se Stepinčeva kauza uspostavi unatoč teškim političkim prilikama koje su bile protivne jednom takvom kanonskom postupku. Zahvala ide kardinalu Franji Šeperu koji je, isto tako, želje ili molbe kardinala Franje Kuharića, zagrebačkoga nadbiskupa, podržavao i kod Svetoga Oca tumačio.“

> Msgr. Batelja odgovorio na Porfirijeve tvrdnje o pismima bl. Stepinca papi Piju XII.
> Msgr. Batelja: ‘Komunistički sljedbenici zlorabe Dnevnik Diane Budisavljević i ponavljanjem laži pokušavaju oživjeti komunističku propagandu protiv Katoličke Crkve, protiv bl. Stepinca’

Prikupljeno je više od 40 tisuća dokumenata

Postulator je kazao da su molbe stizale, ne samo od pojedinih pastira, nego i od Božjega naroda, ustanova, institucija iz svih krajeva svijeta, i to ne samo hrvatskih – što se vidjelo kod sažalnica kod smrti kardinala Stepinca – nego i od svjetskih državnika i političara te različitih organizacija i ustanova, od sportskih do znanstvenih, kao i od drugih ljudi kojima je bilo stalo do istine.

„Tako, kad se budu objavili svi dokumenti koji su prikupljeni, a ima ih više od 40 tisuća, svijet će ostati zadivljen nad jednim svjedočanstvom koje, nažalost, neki ljudi ne prihvaćaju.“ Dodao je da će to svjedočanstvo također biti izvor nadahnuća da se postupa i radi kako je u obrani ljudskog dostojanstva činio bl. Alojzije.

Postulator je zahvalio i vjernicima laicima koji su u kauzi sudjelovali molitvama i materijalnim darom.

Trovanje kardinala Stepinca dokazale su ugledne svjetske institucije

Za kauzu je bilo prevedeno 12 tisuća stranica tekstova na čemu su radili povjesničari, pravnici, jezičari, teolozi i arhivisti te zdravstveni, medicinski, klinički i toksikološki stručnjaci.

U dokazivanje trovanja kardinala Stepinca bile su uključene ugledne svjetske institucije. U njegovim posmrtnim ostatcima pronađene su količine kadmija, kroma, olova, arsena i antimona koje, u to vrijeme, čovjek redovnim putem nije mogao dobiti – naglasio je mons. Batelja.

No, protivnika beatifikacije bilo je i u samoj Crkvi, kao i izvan nje, a razloge je naveo u novoj knjizi.

„Mi još uvijek živimo u premreženom društvu Udbe i komunističkoga naslijeđa koje je protiv istine o Stepincu“, istaknuo je. Stoga mu je drago što se 33 njegovih kolega profesora osmjelilo i izdvojilo vrijeme te su napisali vrijedne članke da se hrvatskoj i svjetskoj javnosti predstavi lik bl. Alojzija Stepinca.

Mi nismo svjesni koliko prijatelja imamo u svijetu i koliko štovatelja ima bl. Alojzije

Proslov zborniku radova napisao je umirovljeni prefekt Kongregacije za nauk vjere kardinal Gerhard Ludwig Müller. „Mi nismo svjesni koliko prijatelja imamo u svijetu i koliko štovatelja ima bl. Alojzije. Kardinal Müller me je pomno slušao gotovo dva sata. Protumačio sam mu sadržaj svakoga članka jer nisam želio da napiše predgovor knjizi čiji sadržaj ne poznaje ili ne poznaje, možda, ni autore, ni teme. Nakon što sam mu sve to protumačio, on je meni posvjedočio što zna o Stepincu, pogotovo u ovom aktualnom političkom trenutku, pogotovo što se tiče odnosa Srpske pravoslavne Crkve prema bl. Alojziju Stepincu“, rekao je postulator.

Zbornik „Tragovima sveca“ sadrži 828 stranica, a radovi domaćih i inozemnih autora, među kojima su znanstvenici s gotovo svih hrvatskih sveučilišta, podijeljeni su u četiri cjeline.

Uloga nadbiskupa Stepinca u spašavanju ljudi dokumentirana je na mnogim stranama

Mons. Batelja je kao primjer zahtjevnosti prikupljanja dokumenata tijekom kauze naveo pristup arhivu Crvenoga križa u Ženevi, usporedivši to s razbijanjem sedam biblijskih pečata. No, trud se isplatio jer je pronađeno sedam vrijednih dokumenata, osobito o pomoći koju je nadbiskup Stepinac pružao Međunarodnom Crvenom križu u spašavanju ratne siročadi, Slovenaca, Srba, Židova, Poljaka i svih drugih.

Između ostaloga, dokumente je tražio i u arhivima KGB-a i CIA-e te ministarstvima vanjskih poslova pojedinih država. Pritom je uvijek nalazio na pomoć ljudi kojima je, kako je rekao, stalo do istine.

Povezano s time, najavio je i da će iduće godine objaviti još jednu knjigu, o liječenju ratne siročadi u zagrebačkim bolnicama. To je „tema koja se jednostavno u našoj javnosti ne želi niti registrirati niti joj se poklanja ikakva pozornost. A sustavno se govori da je netko ubijao, da je nekomu bilo stalo da se sakriju tragovi. Svako dijete koje je umrlo u bolnicama zapisano je u knjizi protokola, odvezeno je na groblje Mirogoj u točno određeni grob“, naglasio je. Dodao je da bi bilo dobro znati tko je 1950. nivelirao te grobove i uništio ih.

Monsinjor je naglasio da je devedesetih godina proučio i svu dokumentaciju u Vatikanskom apostolskom arhivu (do 2019. Vatikanski tajni arhiv) te da nije moguće da su pronađeni neki novi dokumenti.

No, sva dokumentacija u Hrvatskoj ipak nije dostupna. Dosad nije uspio doći do pisama koja je 1600 osoba slalo nadbiskupu u Lepoglavu. Njih je provjeravala Udba u Zagrebu, a Stepincu nikada nisu bila uručena. Godine 1992. postulator Batelja saznao je da su pisma bila dovezena u Ministarstvo pravosuđa. Unatoč molbi tadašnjem hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu da se oformi komisija s državne i crkvene strane i provjeri tu građu, to se nije ostvarilo. Do dan-danas mons. Batelja nije uspio doći do te dokumentacije iako je i naknadno pokušavao, a trenutno ne zna ni gdje se uopće nalaze.

Istaknuo je da bi bilo važno proučiti ta pisma i vidjeti što su pošiljatelji pisali i što se s njima dogodilo.

Iz rukopisa govora na sudu vidi se da se Stepinac nije bojao ničega

Među pronađenim dokumentima, mons. Batelja istaknuo je originalni spis govora nadbiskupa Stepinca na sudu. Analizirajući rukopis, ustvrdio je da se iz tog krasopisa vidi da je nadbiskup bez uzbuđenja, strasti i bilo kakve osvete. Naprotiv, on koji je čist i nevin ne boji se ničega, bio je staložen, miran i uravnotežen. Dodao je da bi bilo dobro da ga analiziraju i stručnjaci grafolozi.

Knjižica o čudu potrebnom za kanonizaciju je spremna, čeka se dozvola za objavljivanje

Što se tiče procesa za proglašenje bl. Alojzija svetcem, mons. Batelja je kazao da je, što se njega tiče, rad na kauzi završio. Prisjetio se je 80-ih godina „i onih velikih napada na kardinala Kuharića, kada je bilo govora da će Papa u Jugoslaviju. Vlast je to uvjetovala i imala je strašne i nepravedne uvjete. Imala je uvjete koji su trebali poniziti hrvatski narod i Katoličku Crkvu. Među njima je bilo da Papa ne ide na Stepinčev grob. Ivan Pavao II. je rekao jednu rečenicu koju bi trebalo napisati na Stepinčevom grobu: ‚Ja se svoga nadbiskupa ne mogu odreći. Radije ne idem nego da pogazim istinu i pravdu.‘ To je ono što meni daje hrabrost“, nastavio je.

Međutim, boli ga „kalkuliranje ovo-ono, amo-tamo“. Istaknuo je da ga ne boli ono što rade Srbi i Srpska pravoslavna Crkva jer rade svoju stvar, nego ga zanima je li jasan konsenzus u Katoličkoj Crkvi. Naime, pripremio je knjižicu o povijesti čuda potrebnog za kanonizaciju i samo čeka dopuštenje za objavljivanje.

Papa Ivan XXIII. kanoniziran je bez čuda – primijetio je – a on Stepinčevo čudo ozdravljenja jedne osobe mora držati pod embargom kao da nešto taji.

Krašić nije dovoljno vrjednovan

Mons. Batelja kaže da je Krašić, mjesto Stepinčeva rođenja i smrti, 30. godina nakon beatifikacije, nedovoljno vrjednovan. Npr. nema doma u kojem se mogu organizirati duhovne vježbe, nema infrastrukturu za primanje nekoliko stotina hodočasnika.

„Svetišta se grade, svetišta se uspostavljaju. Ljudi će polako odustati od Krašića. Kad je došlo 6 tisuća hodočasnika iz Đakova nisu imali gdje stati, nisu se imali gdje okrenuti“, naglasio je.

Mišljenja je da bi vodstvo Zagrebačke nadbiskupije o tomu trebalo povesti više računa.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/IKA

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.