Na arheološkom lokalitetu Gradac, nedaleko srijemskoga mjesta Bapske pokraj Iloka, na kojem se provode arheološka istraživanja kojima je obuhvaćeno prapovijesno razdoblje sopotske i vinčanske kulture, koje su na području Bapske postojale prije gotovo 6500 godina, arheolozi su ovih dana iskopali ostatke avarskog ratnika koji je bio pokopan zajedno s konjem čiji su ostaci iskopani prije tri godine, potvrdio je Hini voditelj istraživanja Marcel Burić s Katedre za prapovijesnu arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Po njegovim riječima, iako pronalazak avarskog ratnika-konjanika i njegovog konja nema veze sa neolitikom, nalaz je iznimno značajan jer su uz ratnika-konjanika kao i uz konja, pronađeni ostaci vojne opreme koji ukazuju kako je riječ o bogatom pojedincu.
“Oprema koju smo pronašli uz ratnika i njegovog konja, koje datiramo u rani srednji vijek odnosno drugu polovicu 8. stoljeća, spada u red luksuzne opreme. Ovim nalazom potvrđen je kontinuitet visoke razine života i u ranom srednjem vijeku, kako ondašnjih ratnika tako i življa koji je bio izložen pljačkaškom pohodu”, kazao je Marcel Burić. Dodao je da je ratnik oko struka imao vezan kožni pojas i ukrašeni bodež u kožnoj futroli, a bogata oprema pronađena je i uz konja.
Burić navodi kako je postojanje avarskog konjanika potvrđeno prije tri godine kada su areholozi u jednom od slojeva na lokalitetu pronašli ostatke konja, ali kako se sve do ove godine nisu stekli uvjeti da bi se na svjetlo dana iskopao i konjanik. “Zahvaljujući što je razumijevanjem države u Gradskom muzeju u Vinkovcima ovoga srpnja s radom započela restauratorska radionica za metal stekli su se uvjeti da možemo iskopati i konjanika te metalne pronalaske uputiti u Vinkovce na restauraciju što do sada nismo bili u mogućnosti”, navodi Burić.
Također navodi kako je pronalazak avarskog ratnika-konjanika pomalo iznenađujući jer su Avari vrlo rijetko kopani pojedinačno.
Ovogodišnja arheološka istraživanja u Bapskoj započela su prije tjedan dana i trebala bi potrajati još naredna dva tjedna. Riječ je jedinom lokalitetu u Hrvatskoj koji sadrži naseobinski sloj vinčanske kulture kojoj je upravo Bapska bila krajnja granica na zapadu. U dosadašnjim istraživanjima koje predvodi Marcel Burić, u Bapskoj je pronađen niz iznimnih arheoloških nalaza poput nakita od školjke spondylus i opsidijana, dviju najluksuznijih stvari kojima se u Europi, u doba neolitika moglo trgovati, rogova jelena kapitalca, starih 6500 godina te prapovjesne “boje”.
“Vinčanska kultura i njezina dvjestotinjak godina mlađa sopotska kultura-kćer, nastavljaju se na raniju starčevačku kulturu (6300 godina prije Krista), a donijele su temeljne promjene u tehnološkoj i socijalnoj strukturi kasnoga neolitika u jugoistočnoj Europi’, pojašnjava Burić koji u Bapskoj istražuje od 2006. godine. Zbog nedostatnih financijskih sredstava, arheološka istraživanja na tom lokalitetu traju međutim samo nekoliko tjedana godišnje tako da je do sada istražen tek neznatan dio nalazišta koje se prostire na površini od 34.000 četvornih metara, a samo višeslojno, pet metara duboko, neolitičko naselje prostiralo se na približno 20.000 četvornih metara.
Amaterska istraživanja u Bapskoj započela su još 1878. godine, a zahvaljujući prvom profesoru arheologije na zagrebačkom Sveučilištu Vinkovčaninu Josipu Brunšmidu koji je Gradac arheološki rekognoscirao, Bapska je u popis lokaliteta uvrštena 1897. godine. Uslijedila su 1911. istraživanja Viktora Hoffillera i Mate Vohalskoh te dr. Roberta Rudolfa Schmidta 1938. Schmidtove nalaze uz neka nova saznanja potvrdio je prof. Stojan Dimitrijević 1964. godine nakon koje je uslijedio prekid u istraživanjima sve do 2006. kada su nastavljena pod okriljem Ministarstva kulture RH, a vodi ih Marcel Burić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
