Na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u petak, 5. lipnja 2020. s početkom u 12 sati bit će otvorena izložba hrvatskih kulturnih spomenika na umjetničkim fotografijama.
Izložba pod naslovom „Hrvatska u srcu Europe – Sredozemni i srednjoeuropski kulturni krajolici Hrvatske“ postavljena je u čitaonici Knjižnice Fakulteta hrvatskih studija na Kampusu Borongaj. Otvorena je za studente, nastavnike i građane do 24. srpnja 2020.
Izložbu otvara ministrica kulture Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, a posjetitelje pozdravljaju rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras, predsjednik Hrvatske paneuropske unije akademik Mislav Ježić i dekan Fakulteta hrvatskih studija prof. dr. sc. Pavo Barišić.
Ta izložba prva je kulturna manifestacija koju Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu organizira od proglašenja fakulteta i prva izložba koja se otvara u Zagrebu nakon vrlo jakoga potresa u ožujku ove godine. Dugo iščekivanu samostalnost u visokoobrazovnom sustavu Fakultet hrvatskih studija proslavlja postavljanjem izložbe koja je prije četvrt stoljeća otvarala putove samostalnosti Hrvatske.
Izložba obuhvaća 64 umjetničke fotografije većega formata. Izložbu je postavio akademik Mislav Ježić. Izložbu su organizirali Hrvatska paneuropska unija i Fakultet hrvatskih studija uz potporu Hrvatskoga kulturnoga društva Napredak. Riječ je o izložbi koja je prvi put bila postavljena u siječnju 1996. u Europskom parlamentu u Strasbourgu. Tri mjeseca kasnije postavljena u UNESCO-u u Parizu. Potom je obišla mnoge europske prijestolnice i kulturna središta, pa i Kairo u Egiptu, u doba kada se na kulturnom planu nastojao afirmirati hrvatski identitet, a na političkom uključiti Hrvatsku u europska tijela i NATO.
„Najmlađi Fakultet najstarijega Sveučilišta s kontinuitetom djelovanja u Hrvatskoj kao prvu izložbu nakon svojega uzdizanja na fakultetski položaj, odlukom Senata od 10. prosinca 2019., predstavlja temu koja čini okosnicu njegove djelatnosti. Fakultet hrvatskih studija istražuje i poučava sveučilištarce o pitanjima hrvatske kulture, društva, jezika i identiteta. Svjedoči na poseban način koliko je hrvatska uljudba i stvaralačka baština u svojim stožernim odrednicama prožeta supstancijom europske kulture, od helenske mudrosti i znanosti, rimske pravne i državne tradicije do kršćanske duhovnosti.“ – ističe dekan prof. dr. sc. Pavo Barišić.
„Europu povezuje duga povijest i mnoge ključne sastavnice šarolikih nacionalnih kultura, a naročito zajednička baština Grčke, Rima i kršćanstva, a to znači i humanizma i prosvjetiteljstva i moderne kulture, kojih bez tih temelja ne bi bilo. Sve te sastavnice povezuju i Hrvatsku s Europom. To se može zorno vidjeti na probranim primjerima kulturnih spomenika na ovoj izložbi. Ona je svojedobno pomagala da neki politički krugovi u Europi zorno prepoznaju europsku baštinu koju čuva Hrvatska i koja im ne smije biti ravnodušna. A danas neka pomogne studentima Fakulteta hrvatskih studija, a i svim posjetiteljima izložbe, da zorno vide koliko je hrvatska baština i nacionalna i europska u isti mah, i da si jasnije predoče koliko je Hrvatska i primila od Europe, počevši od antike, i koliko je dala Europi, pa da ih ne mogu zbuniti oni koji nedovoljno znaju da bi razumjeli da je Hrvatskoj pravo mjesto u Europi i da ona ima „pravo na Europu“, a to danas politički znači – punopravno mjesto u Europskoj uniji.“ – ističe akademik Mislav Ježić.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
