Na kojim je načelima Stjepan Radić utemeljio Hrvatsku seljačku stranku – koju Krešo Beljak danas uništava?

Foto: fah, Stjepan Radić, commons.wikimedia.org

Povijest hrvatske politike početkom 20. stoljeća neizbrisivo je obilježena likom i djelom Stjepana Radića i njegove Hrvatske seljačke stranke.

Gledajući nevjerojatan pad ugleda današnjeg HSS-a pod vodstvom Kreše Beljaka, vrijedi se prisjetiti velikog osnivača stranke Stjepana Radića i načela koja su ga vodila u njegovom djelovanju.

Od studentskih dana kada se počeo politički angažirati pa sve do smrti nakon atentata u Narodnoj skupštini u Beogradu 1928. Radića je odlikovala silna upornost i radišnost. Neumorno se zalagao za boljitak hrvatskog naroda, posebno za boljitak i razvoj sela, budući da je u tom vremenu najveći postotak hrvatskog stanovništva bilo seljaštvo.

Velik dio života proveo je zatvorima zbog svog političkog djelovanja, a svaki svoj boravak u zatvoru iskoristio je za čitanje, učenje stranih jezika i intelektualni rad. Prvi puta završio je u zatvoru kao zagrebački student, kada je 1895., prilikom posjeta cara Franje Josipa II. Zagrebu sudjelovao u spaljivanju mađarske zastave na trgu bana Josipa Jelačića, pokušavajući time upozoriti na mađarizaciju Hrvatske. Zbog toga je, osim što je završio u zatvoru, bio izbačen sa zagrebačkog sveučilišta te je nakon toga nastavio studirati u Pragu i Beču.
Ostali boravci u zatvoru bili su vezani uz njegovo političko djelovanje u Kraljevini SHS/Kraljevini Jugoslaviji.

> Marijana Petir odgovorila Krešimiru Beljaku

“Ne srljajte kao guske u maglu!”

U početcima svog djelovanja zalagao se za austroslavizam – zahtijevajući autonomiju slavenskih naroda unutar Habsburške monarhije. Kasnije će ipak prihvatiti ideju stvaranja jugoslavenske države, ali inzistirajući na potpunoj ravnopravnosti svih njezinih naroda.

Koliki je bio njegov otpor bezuvjetnom podčinjavanju Hrvatske Beogradu, svjedoči njegova tako često citirana rečenica koju je izgovorio 1918., neposredno prije odlaska delegata Države SHS u Beograd na dogovore o ujedinjenju.

Prvi svjetski rat je završio, Austro-Ugarska se raspala, a na dijelu njezinog teritorija nastanjenog južnim Slavenima (Slovenija, Hrvatska koja uključuje čitav Srijem te Boku Kotorsku, Bosna i Hercegovina) stvorena je Država SHS. Pristupanje brzom i bezuvjetnom ujedinjenju ove države sa Srbijom, Radić je pokušao spriječiti razumnim riječima:

“…upozoravam, da se ljuto varate, ako mislite, da se ovako samovoljno može prijeći preko tisuću i više godina hrvatske povijesti i hrvatske državnosti… Mi Hrvati za to nismo. Naš hrvatski seljak – a to je devet desetina hrvatskoga naroda – u ratu postao je potpun čovjek, a to znači, da ne će više nikome služiti, nikome robovati, ni tuđinu ni bratu, ni tuđoj ni svojoj državi, nego hoće da se u veliko ovo doba ta država uredi na slobodnom republikanskom i na pravednom čovječanskom (socijalnom) temelju…” te dodao:

“Gospodo! Još nije prekasno! Ne srljajte kao guske u maglu.

No, među izaslanicima nije bilo dovoljno sluha za Radićeva upozorenja. Uskoro dolazi do ujedinjenja sa Srbijom te nastaje nova država na čelu s dinastijom Karađorđevića koja će čitavo vrijeme svog trajanja biti obilježena velikosrpskom hegemonijom.

> HSS privlači pažnju: Beljak najavio izlazak iz EPP-a, napao Orbana

HSS u međuraću – opismenjivanje seljaka, osnivanje organizacija koje su pomagale razvoj hrvatskog sela…

Na izborima 1920. Radićev HSS osvaja većinu hrvatskih glasova – dobiva 50 od ukupno 93 mandata koliko je otpadalo na Hrvatsku, a sve do kraja postojanja međuratne Jugoslavije, HSS bit će vodeća hrvatska stranka.

Djelovanje Hrvatske seljačke stranke (tj. najprije Hrvatske pučke seljačke stranke, zatim Hrvatske republikanske seljačke stranke te potom Hrvatske seljačke stranke) u međuratnom razdoblju bilo je iznimno razgranato. Moglo bi se reći da je HSS u tom razdoblju bila mnogo više od obične stranke. Kroz organizacije Gospodarska sloga, Seljačka sloga, Hrvatska športska liga, Hrvatski radnički savez, HSS je vodila brigu o razvoju hrvatskog sela, o opismenjavanju seljaka, izdavala je listove i kalendare namjenjene seoskoj populaciji, educirala i pomagala seljake koji su živjeli u teškim životnim uvjetima… Hrvatska seljačka stranka također je doprinijela nacionalnoj integraciji Hrvata. Posebice je, kroz djelovanje u Bačkoj, pomogla očitovanju Bunjevaca i Šokaca kao Hrvata. Ukratko, HSS sa svim svojim organizacijama pokušavao je zamijeniti ulogu hrvatske države u trenutku kada hrvatska država nije kao takva postojala.

> Marijana Petir: ‘Beljak je stvarno sramota hrvatske politike’

Atentat u Narodnoj skupštini, Radićeva smrt i uvođenje Šestojanuarske diktature

Radićevo neumorno nastojanje oko ravnopravnog položaja Hrvata u jugoslavenskoj državi sve je više smetao vladajućem velikosrpskom režimu koji ga je odlučio doslovce- ukloniti. Atentator Puniša Račić, zastupnik srpske Radikalne stranke, 20. lipnja 1928. iz pištolja je u beogradskoj Narodnoj skupštini, zapucao prema predstavnicima Seljačko-demokratske koalicije, točnije prema zastupnicima Hrvatske seljačke stranke. Ranjeni su Ivan Pernar, Stjepan Granđa i Stjepan Radić, a na mjestu su ubijeni Đuro Basariček i Radićev nećak Pavle Radić.

> Marijana Petir: Puniša Račić nije uspio ubiti HSS a Krešo Beljak jest

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Radić umire u Zagrebu 8. kolovoza 1928. te je pokopan u mirogojskim arkadama.
Niti godinu dana nakon njegove smrti, kralj Aleksandar Karađorđević raspušta narodnu skupštinu, zabranjuje rad svih stranaka i uvodi takozvanu Šestojanuarsku diktaturu.

No, Radićev se HSS uspio održati i dalje te je, nakon obnove političkih stranaka, odigrao važnu ulogu u stvaranju Banovine Hrvatske 1939. Time je Hrvatska, neposredno prije izbijanja Drugog svjetskog rata, po prvi puta u Jugoslaviji osvarila određenu samostalnost.

Na što se danas svela Hrvatska seljačka stranka?

Nekada vodeća hrvatska stranka, koja je odigrala nezamjenjivu ulogu za hrvatsku naciju tijekom međuratnog razdoblja, u današnjem vremenu, pod vodstvom Kreše Beljaka, doživljava nevjerojatan pad svoga ugleda.

Krešo Beljak, poznat po mladenačkim provalama u automobile i krađama, odmak od HSS-ove demokršćanske orijentacije najprije je započeo koaliranjem s SDP-om.

Od njegovog zalaganja za razvoj hrvatske poljoprivrede, najpoznatiji je njegov istup u Saboru, kada je, tijekom saborske rasprave o OPG-ovima, predložio da se legalizira uzgoj marihuane, “kako bi se spriječilo da crno tržište u Hrvatskoj buja”.
Kasnije je, gostujući u emisiji Nedjeljom u 2, priznao kako i sam ponekad puši marihuanu, ali samo “kada ga ponude i kada je domaće proizvodnje.”

> Predsjednik HSS-a: pušim travu samo kad mi je ponude, i mora biti domaća!

Usprkos ovakvima izjavama i kompromitirajućoj prošlosti, Beljak je i dalje na čelu HSS-a, kojega je, od njegova dolaska, napustio i još napušta velik broj članova, a sam je Beljak iz stranke isključio jednu od najistaknutijih HSS-ovih članica, hrvatsku eurozastupnicu Marijanu Petir.

Izvor: narod.hr