Podizanjem zastave Zagrebačkoga histrionskog ljeta, što su zajednički učinili zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i “prvi” Histrion Zlatko Vitez, u subotu navečer počelo je na tradicionalnome mjestu – Opatovini – 30. izdanje te kazališne priredbe Glumačke družine Histrion koja je za brojnu publiku u godini svoje obljetnice za početak odabrala komediju “Diogeneš” Tituša Brezovačkog.
Redatelj predstave je umjetnički i organizacijski ravnatelj Histriona Zlatko Vitez, a na kratkoj mu je svečanosti prije premijere komedije, zagrebački gradonačelnik predao Nagradu grada Zagreba koju je za 2015. godinu dobila upravo Glumačka družina Histrion.
Popularni Histrioni, naime, ove godine slave i svoj 40. rođendan, što je, istaknuo je gradonačelnik Bandić, još jedan razlog da ih se nagradi velikim pljeskom iako, primjetio je, često baš i nije lako pljeskati onima koji su bolji od nas. U ovoj je svečanoj prigodi gradonačelnik i javno obznanio, kako je rekao, onima koji to još ne znaju, da je Zlatko Vitez postao njegov posebni savjetnik za kulturu.
Po svečanosti na scenu su stupili glumci Ronald Žlabur, Davor Svedružić, Željko Duvnjak, Adam Končić, Slobodan Milovanović, Žarko Savić, Erna Rudnički, Marija Borić, Dinka Vuković i Ana Majhenić koji će publici približiti tu komediju koju, kako to piše u deplijanu, mnogi smatraju najboljom komedijom Tituša Brezovačkog, boljom i od “Grabancijaša dijaka”.
Vitezu je to četvrti put da postavlja “Diogenešea” i kako su to u proslovu najavili glumci, i ovoga će puta u njoj biti duha i prilika našega vremena. Scenografiju potpisuje Miljenko Sekulić, a kostimografiju Elvira Ulip.
Komedija se zbiva u jednoj gostionici u kojoj pod pod istim krovom žive dva gospodina – Ferdinand i Hermenegild, koji su zapravo dvojica izgubljene braće koji su se davno razdvojili, a sada žive pod drugim imenima i ne znaju jedan za drugoga. Obojicu ih služi isti sluga, Diogeneš, a radnja komedije počinje povratkom Diogeneša s pošte i njegovim razgovorima sa svojim gospodarima. Bogati Hermenegild puno se dopisuje nadajući se kakvoj vijesti o izgubljenom bratu. Iz Diogenešova razgovora s Ferdinandom saznajemo da je ovaj osiromašio, ali da si prije svega predbacuje odnos prema sinu iz prvog braka, kojega je dao na odgoj nekom čovjeku s kojim je zbog nemara izgubio svaku vezu. Utjeha bi mu bila kada bi barem nešto saznao o izgubljenom bratu. To su tek neke crte radnje za koju je poznati redatelj Branko Gavella, među ostalim, u “Kazališnom listu” 1925. godine napisao kako je “radnja, kopija nepoznatoga njemačkog uzora, uostalom, Brezovačkom samo prilika, da prospe bogatstvo svoga komičnog genija u malim veselim epizodama; i ja držim, da su te epizode, koje vriju prpošnom radosti, sigurno njegova vlastita invencija, jer su toliko horvacke, kajkavske, zagrebačke po svom karakteru, da o tom ne može biti sumnje”.
Ovogodišnja će ljetna priredba potrajati do 30. kolovoza do kada će se ljubitelji kazališta moći svaki dan, osim ponedeljkom, u večernjim satima družiti s glumcima Histriona na zagrebačkoj Opatovini.
