Nadbiskup Hoser: “U Međugorju hodočasnici otkrivaju duboku duhovnost, ovdje se taži žeđ za Bogom”

Posebni izaslanik pape Franje za Međugorje, poljski nadbiskup Henryk Hoser rekao je u srijedu kako brojni hodočasnici dolaze u Međugorje zbog Gospinih ukazanja, te da u tome mjestu otkrivaju duboku duhovnost dok za Crkvu Međugorje predstavlja “plodnu zemlju”.

Ovo je njegov prvi dolazak u Međugorje. Njegovi dojmovi su da nekada Međugorje nije bilo poznato u svijetu, a sada je poznato i treba znati da hodočasnici dolaze iz 80 zemalja na svijetu. U Međugorje dolazi oko 2,5 milijuna hodočasnika godišnje, a staro je tek 36 godina, u Lurd dolazi 6 milijuna ali ono postoji više od 150 godina. “Ovo je vrijeme da se učine prve procjene koje su važne za budućnost ovog mjesta”, napomenuo je nadbiskup Hoser.

Zašto ljudi dolaze u Međugorje?

“S jedne strane sigurno su (hodočasnici) čuli za međugorska ukazanja koja su se dogodila 1981., a s druge strane oni koji dolaze ovamo otkrivaju nešto izvanredno. Prva stvar je ambijent i ozračje mira i smirenja. Isto tako otkrivaju veliki prostor za duboku duhovnost”, rekao je Hoser u prvom obraćanju novinarima u Međugorju objašnjavajući zašto veliki broj vjernika stiže u ovo mjesto.

Osvrnuo se na intenzitet života u Međugorju. Aktivnosti župe i seminara koji bi se mogli primijeniti i na druga mjesta.

Po njegovim riječima u Međugorju brojni vjernici otkrivaju ‘što znači nešto sveto, sakralno’.

“Sakralno znači posebno pridržano za ono što je božansko. Obično se kaže da je Međugorje mjesto Marijanskog štovanja i to je istina. Ako pogledamo dublje vidjet ćemo da je međugorsko štovanje u biti kristocentrično, budući da je u središtu slavljenje euharistije, prenošenje Božje riječi, klanjanje pred presvetim, gdje se otkriva stvarna prisutnost Isusa Krista”, rekao je papin izaslanik za Međugorje.

Navodeći da je njegova uloga u Međugorju vezana za pastoral hodočasnika, posebno važnim je ocijenio kako u Međugorju vjernici otkrivaju molitvu krunice.

“S vjerskog stajališta Međugorje je vrlo plodna zemlja”, naveo je i pojasnio da je tijekom proteklih godina 610 svećeničkih i redovničkih zvanja potaknuto Međugorjem. Najviše ih je iz Italije, SAD-a i Njemačke. Ovo nas može duboko ganuti s obzirom na krizu zvanja, rekao je Hoser.

Sve veći broj hodočasnika

Bilo je podijeljeno 37 milijuna pričesti. Ovo je brojeno od 1986. do danas. Broj hodočasnika je i veći jer nisu svi oni koji primaju pričest.

Posebno važnim za Međugorje ocijenio je brojne pobožnosti kojim se učvršćuje i održava katolička tradicija i vjera.

“U mnogim zemljama ne postoji klanjanje pred presvetim. Ne moli se krunica, ne priznaje Križni put. U Velikoj Britaniji su mi rekli da su zadnji put molili Križni put prije 30 godina. Ovdje se taži žeđ za Bogom”, poručio je nadbiskup Hoser.

Nadbiskup Hoser spomenuo je brojne ratove koji su se događali i koji se događaju. Sirija je najstarija kršćanska zemlja u kojoj se sada ratuje. Upravo zbog tih događanja važno je zazivati Majku Božju- Kraljicu mira. Specifična uloga Međugorja u tome je krajnje važna, naglasio je. 

Prisutnima je poručio “Dragi prijatelji, vi biste trebali biti nositelji radosne vijesti i možete reći cijelome svijetu da se u Međugorju ponovno nalazi svjetlo. Potrebne su nam te točke svjetla jer svijet upada u tamu.”

Nadbiskup Hoser pozvao je prisutne da se upišu na neki od brojnih seminara u Međugorju “kako bi otkrili nešto o čemu ne mogu ni sanjati”.

Posebni papin izaslanik za Međugorje imenovan je sredinom veljače, a njegova ključna zadaća je unaprijediti pastoralnu skrb za veliki broj vjernika koji stiže u ovo mjesto u kojem vidioci od 1981. izvješćuju o ukazanjima Gospe.