Kustosica Arheološke zbirke Muzeja grada Trogira Lujana Paraman rekla je kako je nedavno pronađena rimska nekropola u tome gradu izuzetno važno i jedinstveno nalazište i zasad najstarija otkrivena rimska grobnica na trogirskom području – iz 1. stoljeća, a dosadašnji nalazi upućuju da je riječ o grobnoj parceli bogatijeg sloja društva.
Još uvijek traje arheološko istraživanje rimske nekropole s 30 grobova koja je otkrivena slučajno, prije petnaestak dana, kada je obitelj Bilić u ulici Put Dragulina širila parking. Tom prilikom su ispod zasađenih maslina na dubini od metar-dva, na dvadesetak kvadrata pronađene sačuvane četiri kamene urne i nekoliko kamenih ploča – poklopnica grobova. Obitelj je odmah stupila u vezu s Muzejom grada Trogira nakon čega je na teren izašla kustosica Arheološke zbirke Lujana Paraman.
Kustosica Paraman je za Hinu rekla da je nalazište na sjeveroistočnoj strane ulice, kako prati trasu glavne rimske i srednjovjekovne komunikacije od područja Dobrića, sjeverno od grada do zapadnog ruba trogirskog polja, te usjekom između brda Sv. Ilija i današnjeg zaseoka Baradići i vodi dalje u trogirsko zaleđe.
“U jednoj je urni pronađen stakleni balzamarij, a među kostima pokojnika druge urne i brončana igla. Na veliku gustoću grobova upućivali su ostaci vidljivi u profilima iskopa za temelj zida, gdje su u početku uočena još tri groba s pokojnicima pohranjenima u kamenim urnama, te oštećena obrađena kamena ploča, za koju se uspostavilo da je riječ o poklopnici groba s inhumiranim pokojnikom, koji je po svoj prilici nešto mlađi, vjerojatno iz 2. stoljeća, rekla je kustosica.
“Riječ je o izuzetno važnom i jedinstvenom nalazištu, te najstarijim za sada otkrivenim rimskim grobnicama na području Trogira. Prema pronađenom materijalu grobnice datiraju od sredine i druge polovice 1. stoljeća”, rekla je kustosica Paraman.
Dodala je i da se radi o kamenim i keramičkim urnama, dok su na zadnjem dijelu nalazišta pronašli dosta pokopane nedonoščadi i dojenčadi. S obzirom da se radi o razdoblju 1. stoljeća za njega je karakteristično da se pokojnici kremiraju, rekla je Parman. Prema navodu rimskog povjesničara Plinija Starijeg (2. st) običaj je bio da se djeca do izbijanja prvih zubiju ne spaljuju, što je prema nekim autorima možda povezano s vjerovanjem da se još uvijek ne radi o pravim osobama, odnosno o ravnopravnim članovima društva, napomenula je kustosica.
Svi pronađeni grobovi prebačeni su u Muzej grada Trogira gdje će biti obrađeni – materijal će se po grobnim cjelinama sortirati i popisati, oprati i fotografirati, dok će se kosti zapakirati i numerirati, te spremiti za slanje na antropološku analizu.
“Vjerujem da ćemo prikupiti sredstva kako bi pronađene biološke ostatke poslali na analizu u Hrvatski institut za antropologiju u Zagrebu, a keramičke, metalne i staklene predmete na lijepljenje, konzervaciju i restauraciju materijala. Kada sve to obavimo možemo razmišljati o izložbi”, rekla je Paraman.
Kako je dodala, istraživanje segmenta zapadne nekropole rimskog Tragurija omogućit će pobliži uvid u način pokapanja i pogrebne običaje rimskih Trogirana, ali i uvid u društvene i rodbinske odnose, te socijalnu strukturu tadašnjeg stanovništva.
Dosadašnji nalazi upućuju na to da se radi o grobnoj parceli bogatijeg sloja društva, kaže Paraman i dodaje da će istraživanje osim izuzetnog znanstvenog značaja za poznavanje trogirske povijesti i baštine nadopuniti Arheološku zbirku i antički stalni postav Muzeja.
Za to je razdoblje karakteristično da se u grobove prilaže velik broj cjelovitih predmeta – od keramičkog i staklenog posuđa, do nakita, toaletnog pribora i drugih predmeta svakodnevne uporabe. Paraman je rekla i da je riječ o predmetima koji dosad nisu in situ pronađeni na tom području, a čije će predstavljanje javnosti putem stalnog postava, izložbi i publikacija uvelike pridonijeti obogaćivanju kulturno-turističke ponude grada Trogira.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
