Novi roman hrvatskog književnika Mire Gavrana ”Portret duše” predstavljen je u ponedjeljak društvu hrvatskih književnika u Zagrebu.
U novom romanu, Gavran govori o životima sedam žena, a književni kritičar Marito Mihovil Letica ističe kako je ovaj roman sazdan od sedam dijelova koje autor strukturira u poglavlja nazvana lijepim ženskim imenima.
Svako poglavlje druga forma
Svako poglavlje sazdano je od druge forme, pa je tako prvo poglavlje pripovijest nazvano Karolina, slijedi pjesma Hana, potom pismo Vera, filmski scenarij Marta, ratna reportaža Iva, e-mail prepiska u poglavlju Julijana i posljednje poglavlje su memoari Ena.
Gavran je kazao kako nije siguran je li mu ovo najbolji ili najlošiji roman od svih 11 koliko ih je napisao, no da je svakako najneobičniji.
Neobična čitateljska avantura
”Nadam se da je upravo zato on jamstvo neobične čitateljske avanture. Gradeći emotivni svijet svojih junaka i nehtijući sam radio i emotivnu rekapitulaciju svoga života poduzimajući literarni vremeplov i putovanje kroz Hrvatsku u proteklih šest desetljeća”, rekao je Gavran rekao je Gavran na promociji svog romana kojeg je objavila nakladnička kuća Mozaik knjiga.
>Miro Gavran dobitnik Godišnje nagrade „Antun Branko Šimić“
Po riječima urednice knjige Hane Vunić autor “promišljenom i neobičnom strukturom gradi čvrstu i zanimljivu fabulu romana. U toj fabuli svjedočimo dojmljivim prekretnicama u životima njegovih ranjivih junaka dok prolazimo kroz šest desetljeća života u Hrvatskoj – od 1960. do 2020. godine, napomenula je Vunić.
>Roman Mire Gavrana ‘Kako smo lomili noge’ objavljen na albanskom jeziku
”Na kraju svakoga poglavlja, osim posljednjega naslovljenog Ena, nalaze se epilozi koji su omogućili da se vrijeme zavrti i naizmjenice ide u prošlost i budućnost, rekao je dodavši kako radnje zahvaćaju događaje od prije šezdesetak godina do danas. Ti su događaji, istaknuo je, ujedno i kronika društva, previranja i promjena u njemu, vrijeme socijalističke Hrvatske u federalnoj državi, jugoslavenske tajne službe, Hrvatsko proljeće, Domovinski rat i sve do današnjice, uključujući i pandemiju koronavirusa te zagrebački potres”, kazao je Letica.
