U čitaonici Knjižnice na Kampusu Borongaj u ponedjeljak 11. travnja 2022. otvorena je izložba „Čudo glagoljice na Fakultetu hrvatskih studija”. Na otvaranju se okupilo četrdesetak nastavnika, studenata i građana, uključujući i dekana Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Antu Bilića-Prcića.
O glagoljici i njezinim spomenicima koji se nalaze diljem Hrvatske i čuvaju u kulturno-povijesnim ustanovama u devedeset gradova po svijetu govorio je prof. dr. sc. Darko Žubrinić, nositelj kolegija Hrvatski glagolizam na preddiplomskom studiju kroatologije i suautor izložbe.
On je istaknuo kako je ovo do sada opsegom najveće izlaganje glagoljaškoga nasljeđa te vrste na jednom mjestu. Najavio je prevođenje panoa na engleski i mogućnost postavljanja izložbe u drugim sveučilišnim sredinama i po svijetu.
O djelovanju Društva prijatelja glagoljice prozborila je Mirna Lipovac, tajnica te udruge i suautorica izložbe.
Glagoljica – izraz jedinstvenosti hrvatske kulture
Izložbu je otvorio dekan Fakulteta hrvatskih studija izv. prof. dr. sc. Ivo Džinić koji je istaknuo kako je glagoljica izraz jedinstvenosti hrvatske kulture.
“Fakultet hrvatskih studija od godine 2014. jedan je od nositelja kulturnoga dobra Umijeće čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice. Na Fakultetu hrvatskih studija glagoljica i glagoljaštvo poučavaju se i proučavaju na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom sveučilišnom studiju kroatologije kao izraz jedinstvenosti hrvatske kulture. Studenti uče o međunarodnim i hrvatskim povijesnim okolnostima prihvaćanja latinice, glagoljice i bosanice (hrvatske ćirilice), o njihovoj važnosti i ulozi u hrvatskoj kulturi, književnosti i jeziku, o njihovim grafijskim obilježjima, s posebnostima hrvatskoga crkvenoslavenskoga jezika, o važnosti glagoljice u reformaciji i u katoličkoj obnovi; razlikuju prijeslov i prijepis. Očekivana akademska postignuća tih nastojanja su: prepoznati glagoljicu kao neizbrisivu sastavnicu hrvatske kulture, naučiti slova hrvatske glagoljice i poznavati neke od najvažnijih dokumenata pisanih glagoljicom, razumjeti značenje glagoljice za razvoj hrvatskog jezika, prepoznati hrvatsku glagoljicu kao poveznicu s drugim narodima, osobito u Europi, razumjeti poseban status hrvatskoga glagoljaškoga bogoslužja u zapadnom kršćanstvu i međunarodnu važnost hrvatske glagoljice.”, istaknuo je, između ostalog, dekan Džinić.
Cijeli govor dekana Džinića može se pročitati ovdje.
Pedeset i jedan pano izložen u knjižnici može se virtualno pogledati i ovdje.
Izložba ostaje otvorena do 9. svibnja 2022., a može se slobodno razgledati, najbolje ponedjeljkom i petkom od 13 do 16 sati.