Dani kršćanske uljudbe, u organizaciji Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve Sisačke biskupije, koji se ove godine održavaju od četvrtaka 14. do subote 16. svibnja u Sisku na temu “Materijalno i duhovno siromaštvo djece i mladih”. Dani su započeli u četvrtak 14. svibnja u sisačkom Velikom Kaptolu predavanjem ravnatelja Biskupijske zaklade „Fra Bonifacije Ivan Pavletić” dr. Domagoja Moslera i stipendistice Antonije Radošević o radu Zaklade i načinu stipendiranja studenata.
Na početku sve okupljene pozdravila je voditeljica Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve Kornelija Marović, a druge Dane kršćanske uljudbe otvorio je sisački biskup Vlado Košić koji je istaknuo kako pred ljudskim očima postoje razlike među ljudima, ali pred Božjim očima svi su jednako vrijedni. Biskup je poručio i kako ovi Dani uljudbe žele govoriti o kršćanskom shvaćanju svijeta i posebno onim vrijednostima koje mi kao kršćani trebamo njegovati.
Govoreći o Zakladi dr. Mosler je podsjetio kako je osnovana 2010. godine i kako joj je cilj
prikupljanje sredstava, izbor najpotrebnijih studenata te stipendiranje istih putem mjesečnih stipendija. „U svom djelovanju Zaklada želi postati autonomna, samostalna i samoodrživa ustanova koja bi većinu materijalnih sredstava prikupljala od raznih tvrtki, vjernika i ostalih ljudi dobre volje te ih prosljeđivala najpotrebnijima“, rekao je predavač te istaknuo kako za sada još uvijek većini sredstava za stipendiranje dolazi direktno iz Sisačke biskupije.
Kao osobitost ove Zaklade ravnatelj je istaknuo kako dio sredstva kojima se studenti stipendiraju dolaze od donacija i darova vjernika koji su uključeni u Mrežu prijatelja Zaklade. „Od svog osnivanja Zaklada je stipendirala skoro 300 studenata birajući te stipendiste među mnogo pristiglih prijava i molbi. Svake godine se broj odobrenih molbi povećavao, tako da je za razliku od prve godine stipendiranja kada je podijeljeno 30 stipendija, ove akademske godine ta brojka došla i do 80. To dovoljno govori o situaciji koja je svake godine sve teža što u što sam se i sam uvjerio čitajući ovogodišnje molbe koje nose zaista teške socioekonomske situacije“, rekao je Mosler te dodao kako Zaklada bira stipendiste temeljem tri kategorije: akademskog uspjeha, imovinskog statusa i socijalne i vjerske angažiranosti. „Teško je objediniti sve tri u jedno i odlučiti između brojnih životnih situacija koje su nekad bezizlazne i nemoguće. Barem se tako čini, gledajući iz ljudskog aspekta. Ipak, čini se da ljudi, uz Božju pomoć nalaze različita rješenja i uspijevaju u svom i, vjerujem Božjem naumu. Vjerujem da će Zaklada još dugi niz godina pomagati mnogima sposobnima, darovitima, pametnima mladim osobama koji hrabro koračaju u svijet odraslih dajući od sebe maksimum. Zato smo ih prepoznali kao one kojima treba podrška kako se ne bi obeshrabrili i odustali pri prvoj prepreci. Studiranje je danas smion poduhvat u kojemu zaslužuju pomoć i zato nam je drago da su se obratili Zakladi koja će im financijski pomagati sve dok bude mogla“, zaključio je na kraju ravnatelj Zaklade dr. Mosler.
Stipendistica Zaklade Antonija Radošević posvjedočila je o siromaštvu na vlastitom primjeru i posebno se osvrnuvši na problematiku stipendiranja. „U Hrvatskoj postoji mogućnost prijave na niz stipendija, to je državna, braniteljska, gradska, županijska, sveučilišna i mnoge druge, no većina tih stipendija ne dolazi u pravo vrijeme, na početku akademske godine, kada je to najpotrebnije. Većinom prve isplate dolaze tek tijekom travnja. Nije jednostavno na početku akademske godine, nakon ljetnog vremena doći u drugi grad, useliti se u studentski dom ili stan, te započeti život. Tu su mnogi troškovi, krenuvši od useljenja, pokaza, novih knjiga ili skripti, članarina za knjižnice ili još gore plaćanja punog iznosa upisa u višu godinu. A stipendije nema nigdje. Još bolje – nema ni natječaja za ijednu od tih stipendija. Ovakva struktura studentskih stipendija u nekom smislu produbljuje ekonomske i društvene nejednakosti te dovodi do toga da nemali broj djece iz socijalno ugroženih obitelji napušta školovanje već nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja, vrlo malo ih upisuje, a tko upiše teško završava više škole i fakultete. Nažalost, susretala sam se s takvim sudbinama tijekom svoga studiranja“, upozorila je Radošević, te je kao pozitivan primjer koji daje sigurnost u stipendiranju od početka akademske godine istaknula Biskupijsku zakladu.
Nakon predavanja vjeroučitelji više sisačkih osnovnih i srednjih škola predstavili su literarne dječje radove na temu siromaštva koje su zajedno pripremali na satovima vjeronauka, a otvorena je i izložba likovnih dječjih radova na istu temu.
