Otvorenjem izložbe “Pasionske teme” Eugena Kokota i Petra Ujevića u subotu 5. travnja u zagrebačkom Muzeju Mimari počinju tradicionalne 23. svečanosti “Pasionska baština” koje do 16. travnja donose niz glazbenih, likovnih, scenskih, književnih i folklornih interpretacija teme Kristove muke i uskrsnuća.
“Program je ove godine sadržajno najbolji do sad, s najviše projekata među kojima su najzastupljeniji hrvatski autori, osobito u području novog stvaralaštva”, istaknuo je danas predsjednik Udruge Pasionska baština i jedan od utemeljitelja manifestacije Jozo Čikeš, predstavljajući program u Muzeju Mimari. “Ne ponavljamo ništa, osobito na području istraživanja folklornog i pučkog stvaralaštva, gdje idemo u posve nove prostore”, kazao je Čikeš.
Organizirano je više od dvadeset programa, među kojima pet izložaba te sedam glazbenih događanja pučkog stvaralaštva i devet ozbiljne glazbe.
O glazbenom dijelu programa govorio je Joško Čaleta iz Instituta za etnolgoiju i folkloristiku, koji je istaknuo kako ove godine program donosi niz različitih glazbenih izričaja iz raznih područja Hrvatske. Među njima se posebno izdvajaju “najpoznatiji hrvatski tradicijski izvođači”, Faroski kantaduri s Hvara, koji će u Bazilici Srca Isusova u Palmotićevoj ulici izvesti tradicijske korizmene napjeve Staroga Grada i Vrbanja “Za križem”, kazao je.
Izdvojio je i nastup Ansambla narodnih plesova i pjesama LADO u Zagrebačkoj katedrali s koncertom “Muka gorka gospodina”, a bogat program obuhvaća i kipec kajkavskih korizmenih pjesama, zanimljiv prikaz korizmenih pripjeva u Baranji, bit će predstavljene korizmene tradicije Novigrada i Posedarja, kao i baštinska tradicija Zapadne Slavonije.
U program su uvrštena i djela nagrađena prvom i drugom nagradom na Natječaju Pasionske baštine 2014. za najbolje djelo na temu Kristove muke i uskrsnuća. To su mješavina klasika, popa i folka “Missa” Vlade Sunke te klasičan glazbeni oratorij “Jezušev križni put” Josipa Magdića, u kojemu se oslanja na pučke melodije Resnika i šireg konteksta Zagorja te dijelom Međimurja.
Likovni kritičar i povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić predstavio je likovni dio programa, posebno se osvrnuvši na izložbu u Galeriji Zvonimir “Posljednja večera i Večera u Emausu” u djelima hrvatskim modernih umjetnika, u kojoj se želi u dijalogu različitih tema naći “ono zajedničko i različito između Kristovog tijela u sceni Posljednje večere i same scene euharistije u Večeri iz Emausa”.
Istaknuo je i “Pasiju” Hrvoja Šercara u Knjižnici Marije Jurić Zagorke na Krvavom mostu, a tu su još i dvije izložbe u auli i kupoli Gradske knjižnice na Starčevićevu trgu; izložba pretisaka i faksimila hrvatskih molitvenika i drugih pobožnih knjiga “Putni tovaruš”, te fotografija “Križevi pečuhskih Hrvata” Anite Mandić i Akosa Kollara.
U Društvu hrvatskih književnika održat će se tradicionalni susret “Lirika Velikog petka”, na kojem će se čitati iz stvaralaštva književnika i pjesnika Vinka Kosa po odabiru predsjednika DHK-a Božidara Petrača.
