Predstavljen projekt revitalizacije četiriju zagrebačkih muzeja

Foto: Hrvoje Pilić

Obnova Palače Babočaj – Gvozdanović u Visokoj ulici na zagrebačkome Gornjem gradu, koja je zaštićeno kulturno dobro, sastavni je dio u utorak predstavljenog projekta “Revitalizacija muzeja i muzejske baštine” koji obuhvaća četiri zagrebačka muzeja.

Projekt “Revitalizacija muzeja i muzejske baštine” potaknuo je Hrvatski prirodoslovni muzej u suradnji s Etnografskim muzejom, Tehničkim muzejom Nikole Tesle i Muzejom za umjetnost i obrt (MUO) pod pokroviteljstvom grada Zagreba, odnosno Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport i Gradskog ureda za programe i projekte Europske unije.

Kako je istaknuto na predstavljanju projekta u Palači Dverce, budući da grad Zagreb u zadnjih nekoliko godina odlično iskorištava svoje turističke potencijale, prepoznao je i potrebu da se revitaliziraju zagrebački muzeji, i arhitektonski i muzeološki, kako bi se iskoristio njihov puni potencijal. Kao rezultat toga Hrvatski prirodoslovni muzej prvi je pokrenuo projekt kojim bi se osigurala sredstva za obnovu, a njemu su se pridružila još tri muzeja.

Gašparović: Projekt revitalizacije vrlo je zahtjevan, a namjera mu je samoodrživost palače Babočaj – Gvozdanović

Ravnatelj MUO Miroslav Gašparović ustvrdio je kako je riječ o vrlo zahtjevnu projektu obnove kojemu je namjera samoodrživost palače Babočaj – Gvozdanović. Projektant je arhitekt Željko Kovačić, projektna dokumentacija je zaokružena tako da je, rekao je Gašparović, sve spremno za početak obnove koja bi trebala trajati dvije godine, a sada je ‘samo’ potreban novac i to nešto više od 4,6 milijuna eura. Gašparović je podsjetio kako je Zbirka Anke Gvozdanović sačuvana kao autentična povijesna cjelina – palača s vrtnom arhitekturom te izvorna oprema i dekoracija stambenoga prostora iz prvih desetljeća 20. st. koja reprezentativno svjedoči o duhu sredine i vremena. Zbirka ima 1052 umjetnička i uporabna predmeta, a vlasnica ju je 1966. darovala gradu Zagrebu koji ju je već iduće godine predao na upravljanje MUO.

Partneri u revitalizaciji palače Babočaj – Gvozdanović, sagrađene početkom 19. stoljeća i dograđene neobaroknim pročeljem početkom 20. stoljeća, su grad Zagreb, Turistička zajednica grada Zagrea i Muzej za umjetnost i obrt (MUO).

Prvi put javnosti su predstavljeni i projekti revitalizacije Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, Etnografskoga muzeja i Tehničkog muzeja Nikole Tesle kroz fondove Europske unije i uz pokroviteljstvo Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport te gradonačelnika.

Predsjednica Stručnoga vijeća Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja dr. Iva Mihoci istaknula je kako su imali izvrsnu suradnju s gradom i institucijama na preliminarnim projektnim aktivnostima, a odlično surađuju i na njegovoj implemantaciji. Nakon obnove, Hrvatski prirodoslovni muzej bit će bogatiji za reprezentativniji i moderniji novi stalni postav, pet laboratorija, multimedijalnu dvoranu i suvenirnicu, za čiju je projektnu dokumentaciju već osiguran novaciz fondova Europske unije, a aplikacija dokumentacije za radove je u izradi.

Ravnateljica Etnografskoga muzeja Goranka Horjan objasnila je da projekt obnove uključuje fasadu muzeja, uređivanje zapuštenoga dvorišta i izmjenu stalnog postava. Dodala je kako je zanimljivost koju su uveli prvi u Hrvatskoj to da je muzej prijateljska institucija za kućne ljubimce. Najavila je kako sada uvode virtualnu šetnju što, dodala je, također čine prvi.

Kako je pak najavila ravnateljica Tehničkoga muzeja Nikole Tesle Markita Franulić, taj muzej planira kompletnu obnovu B zgrade i uvođenje brojnih novih sadržaja.

Pročelnica Ricov: gradovi sada mogu aktivnije birati projekate obnove koje će financirati

Pročelnica Gradskog ureda za programe i projekte Europske unije Jelena Ricov zahvalila je svim muzejima što su se izrazito potrudili i ispunili obimnu dokumentaciju koja je potrebna da bi se dobio novac iz europskih fondova. Najavila je kako se sada očekuje i objava poziva za realizaciju projekata te napomenula kako je projekt palače Babočaj-Gvozdanović spreman za realizaciju. Ricov je objasnila da grad može taj, kao i druge projekte obnove, realizirati i kroz novi projekt koji gradovima omogućuje da preuzmu puno aktivniju ulogu u financiranju kroz EU fondove, ali i u sustavu upravljanja EU fondovima jer se, rekla je, gradovima delegiraju ovlasti za neke od aktivnosti koje inače provode nacionalna tijela.

Ricov je istaknula kako je grad uložio puno truda vezano za korištenje toga novog instrumenta te najavila kako se, s još sedam urbanih područja, aktivno pripremaju projekti za sufinanciranje kroz taj novi instrument, a natječaj bi se, dodala je, trebao objaviti u idućih šest mjeseci.

Upozorila je kako se novac za projekte više ne dobiva unaprijed već svaki korisnik treba sam osigurati financiranje, a tek onda tražiti povrat novca, te ocijenila kako je, s tim u vezi, Zagreb učinio puno.

Pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Ivica Lovrić najavio je kako će grad posvetiti pozornost i rješavanju jednog od velikih problema zagrebačkih muzeja, a to su depoi. Za to će se, objasnio je, u funkciju trebati staviti industrijske građevine u predgrađu Zagreba kako bi se mogli uskladištiti i odložiti muzejski eksponati i građa.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 20, 50 ili 100 kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Hina