Jednosveščano izdanje “Enciklopedije Hrvatskoga zagorja” predstavljeno je u srijedu u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža u Zagrebu.
O zagorskoj Encikopediji govorili su ravnatelj akademik August Kovačec, urednici Božidar Brezinščak Bagola te Mladen Klemenčić, a izlazak izdanja su pozdravili i ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić te župan krapinsko-zagorski Željko Kolar.
Po Barišićevim riječima, “Enciklopedija Hrvatskoga zagorja” je djelo u kojem su pohranjene identitet, kultura i znamenitosti Hrvatskoga zagorja. Encikopedija daje i širok uvid u važnu zemljopisnu cjelinu te prirodna obilježja Hrvatskoga zagorja, rekao je dodavši kako je Zagorje bogato umjetničkim i kulturnom baštinom.
Akademik Kovačec je istaknuo kako je Enciklopedija Hrvatskoga zagorja cijeli niz sintetičkih članaka koji na jedan vrstan način pokrivaju sva važnija pitanja Hrvatskoga zagorja.
U Enciklopediju je ušao cijeli niz osoba koje su imale važe uloge u životu Hrvatskoga zagorja, rekao je Kovačec dodavši kako je iznimno važan članak o demografiji Zagorja.
Naime, još donedavno je Zagorje bilo prepuno ljudi koji su punili gradove, Podravinu i Slavoniju pa i Štajersku, a danas, kako je rekao, Zagorje je demografski opustjelo. U njemu imamo sve, ali više nema ljudi, dodao je.
Bagola je podsjetio kako je projekt regionalne enciklopedije posvećene Hrvatskomu zagorju Leksikografski zavod pokrenuo na poticaj i uz potporu Krapinsko-zagorske županije.
Enciklopedija Hrvatskoga zagorja obuhvatila je 1947 natuknica odnosno približno 1000 stranica, rekao je te dodao da to odgovara opsegu nekoliko opsežnih monografskih izdanja i to različite tematike.
Po Bagolinim riječima, raspon obrađenih pojmova tematski se kreće od geologije i arheologije, obuhvaća prirodoslovna obilježja regije, podatke o naseljima i stanovništvu, etnografska i jezikoslovna obilježja, obavijesti o kulturnome stvaralaštvu i postignućima, bogatoj umjetničkoj i spomeničkoj baštini, nakladništvu i prosvjeti, politici i gospodarstvu te seže sve do sporta i zabave.
