Na predstavljanju izdanja Male knjižnice Društva hrvatskih književnika (DHK) izvijestili su danas da je uredništvo koje čine Maja Gjerek, Ivica Matičević i Antun Parešković pod vodstvom predsjednika DHK Božidara Petrača uredilo 28 knjiga i tako spasilo od zaborava sedam knjiga poezije, četiri znanstvene rasprave, dva romana i četiri eseja.
Ovogodišnje izdanje Male knjižnice i rad uredništva predstavio je urednik Ivica Matičević. Svojim radom učinili su pomak u objavljivanju proze i esejistike, pomogli oko organizacije međunarodnog simpozija Miroslava Krleže te uredili spomenuto ovogodišnje izdanje Male knjižnice koje broji 17 autora spašenih od zaborava čiji je član Marko Grčić za svog „Slijepog Argusa“ osvojio nagradu najboljeg hrvatskog eseja.
Osnovna tendencija uredništva nije voditi se vlastitim interesima već spojiti ne isključivost, suvremenu književnost ali i ne zaboraviti velike predčasnike DHK, istaknuo je Petrač.
Matičević je rekao kako je u suradnji potpore Grada i uz pozitivno ludilo uredništva Male knjižnice Društva hrvatskih književnika, u uvjetima nemoralnog književnog tržišta za povijest sačuvano sedamnaest autora koji će ili isčeznuti ili postati spomenici hrvatske kulture i pisane riječi.
Matičević je istaknuo i financijski problem rekavši kako „nažalost ništa bez novca“. Dodao je kako su bili prisiljeni biti lukavi kada prijavljuju projekt uređivanja knjige nadležnim institucijama. Stoga su, kako je rekao, prijavili zvučnije autore koji redovito prolaze na natječajima kako bi pribavili novac i za uređivanje nepoznatih autora u kojima se skrivaju budući spomenici Hrvatske kulture te su tako ove godine uredili i “progurali” u izdavaštvo sedamnaest vrhunskih autora i stručnjaka lijepe riječi.
Urednica Maja Gjerek predstavila je autore poezije čija je djela uredila. Riječ je o egzistencijalnoj temi straha od smrti u zbirci pjesama Anđelka Vuletića „Pitanje čitatelju“, filozofskim i emotivnim trenucima poezije Ljerke Schiffler „Bdjenja“ te prividno jednostavnom, a duboko duhovnom najboljem hrvatskom pjesniku Danijelu Načinoviću u zbirci „Pjesme skrovitih čestica“.
Urednik Antun Pavešković predstavio je pak tri etablirana imena pjesništva Lidiju Bajuk, Luku Paljetka, Zvonimira Baloga te vrhunske, ali nedovoljno cijenjene književne kritičare Tomislava Sabljaka, Davora Velnića te Marijana Varjačića koji je ujedno i zaslužan za novi termin „teatrozofije“ koji u sebi nosi filozofiju, književnost i kazališnu praksu, a bez čije se knjige studenti dramaturgije ne smiju pojaviti na predavanjima.
Za kraj predstavljanja, Lidija Bajuk, zahvalila je uredništvu Male knjižnice DHK na „ovom velikom danu hrvatske književnosti“.
Matičević se na kraju složio da je ovo korak malen za čovjeka, ali velik za Hrvate jer su „kao babice uspjeli dovesti do objavljivanja djela autora koji su budući spomenici hrvatske kulture“.
