Predstavnik Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima u Ženevi nadbiskup Ivan Jurkovič konstatirao je da je posljednji izvještaj Ujedinjenih naroda koji je posvećen vjerskoj slobodi, vjerovanju i rodnoj ravnopravnosti djelomično napad na vjersku slobodu, vjeroispovijest i prigovor savjesti. Nadbiskup Jurkovič mišljenja je da ne odražava društvenu i kulturnu stvarnost mnogih naroda te dodao da „ne postoje prava koja vrijede manje od drugih”, prenosi u srijedu 4. ožujka hrvatsko izdanje Vatican Newsa.
„Neprihvatljivo i uvredljivo”, tako je nadbiskup Ivan Jurkovič okarakterizirao neke dijelove Izvještaja o vjerskoj slobodi i vjerovanju koji je predstavljen 2. ožujka u Ženevi, tijekom 43. zasjedanja Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava. Stalni promatrač Svete Stolice pri Organizaciji ujedinjenih naroda u Ženevi, veliku je zabrinutost izrazio osobito zbog činjenice što mnogi podaci na koje se dokument oslanja preporučuju da vjerska sloboda, vjerovanje i prigovor savjesti moraju biti drugotni u odnosu na druga takozvana ljudska prava, osobito ona kojima neke države i međunarodne ustanove izražavaju svojevrsnu ideološku kolonizaciju.
„Izvještaj koji je predstavljen, pod tim je vidikom barem djelomično napad na vjersku slobodu, vjeroispovijest i prigovor savjesti”, istaknuo je nadbiskup Ivan Jurkovič, prenosi IKA.
Kritična točka je ona koja govori o vjerskoj slobodi, vjerovanju i “rodnoj ravnopravnosti”
Kritična je točka izvještaja konkretno ona koja je posvećena vjerskoj slobodi, vjerovanju i rodnoj ravnopravnosti, rekao je nadbiskup Jurkovič i primijetio da se dokument u njoj usredotočuje na promicanje vizije ljudskog društva koju svi ne dijele i koja ne odražava društvenu, kulturnu i vjersku stvarnost mnogih naroda, osobito što se tiče zaštite muškaraca i žena bilo koje vjere i vjerovanja, a koji su progonjeni i diskriminirani.
„Sve je to ironija sudbine, upravo nakon 4. veljače 2019. godine, kada su papa Franjo i veliki imam džamije Al-Azhar potpisali Dokument o ljudskom bratstvu za svjetski mir i zajednički život, koji poziva svjetske vođe da rade na širenju kulture tolerancije i mirnoga suživota”, rekao je stalni promatrač Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima i napomenuo da „unatoč tome, izvještaj se ni na koji način ne osvrće na napore vjerskih predstavnika koji su intervenirali što prije kako bi zaustavili prolijevanje nevine krvi i okončali ratove”.
Podsjećajući potom da je Sveta Stolica rod oduvijek shvaćala u skladu s redovitom upotrebom koja je općenito prihvaćena, utemeljena na biološkom muškom i ženskom identitetu, stalni promatrač Svete Stolice citirao je govor pape Franje prigodom susreta s diplomatskim zborom 7. siječnja 2019. godine u kojem se osvrnuo određene trendove u međunarodnim organizacijama koje nameću vlastite vizije i ideje, pokrećući nove oblike ideološke kolonizacije koje nerijetko ne poštuju identitet, dostojanstvo i osjetljivost naroda.
„Prilično je neugodno, no sve manje iznenađujuće s obzirom na njegovu učestalost, da izvještaj Ujedinjenih naroda koji bi trebali štititi temeljno i opće čovjekovo pravo na slobodu vjere, vjerovanja i prigovora savjesti, sada napadaju istu stvarnost koju su pozvani štititi”, zaključio je nadbiskup Ivan Jurkovič.
Tko su članice Vijeća za ljudska prava UN-a?
Rasprava o ovom izvješću bit će sutra na UN-ovom Vijeću za ljudska prava (Human Rights Council). Hrvatska trenutno nije član toga Vijeća (bila je član od 2017. do 2019.). Glasovanje o Izvješću bit će 19. i 20. ožujka 2020. Ako Izvješće prođe na Vijeću ide na glasovanje na plenarnu sjednicu Opće skupštine UN-a koja se održava od 15. do 22. rujna 2020.
Sadašnje članice Vijeća za ljudska prava UN-a (Human Rights Council), u periodu od siječnja do prosinca 2020., su sljedeće države: Afganistan, Angola, Australija, Čile, Demokratska republika Kongo, Meksiko, Nepal, Nigerija, Pakistan, Peru, Katar, Senegal, Slovačka, Španjolska, Ukrajina, Argentina, Austrija, Bahami, Bahrein, Bangladeš, Bugarska, Burkina Faso, Kamerun, Češka, Danska, Eritreja, Fidži, Indija, Italija, Filipini, Somalija, Togo, Urugvaj, Armenija, Brazil, Njemačka, Indonezija, Japan, Libija, Maršalovi Otoci, Mauretanija, Namibija, Nizozemska, Poljska, Republika Koreja, Sudan i Venezuela.
