Unatoč dva velika prosvjeda, u Zagrebu i Splitu, protiv ratifikacije Istanbulske konvencije, Hrvatski sabor je na današnji dan, prije tri godine, 12. travnja 2018. potvrdio Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatiju kao Istanbulska konvencija, pri čemu se 30 zastupnika izjasnilo protiv ratifikacije, među njima i 14 HDZ-ovih, HDZ-ov Ivan Šuker bio je suzdržan, dok su Božo Ljubić i Željko Raguž bili u sabornici, ali nisu glasovali.
Dosad nije zabilježeno da se tako značajan dio kluba vladajućih usprotivio nekom Vladinu prijedlogu zakona.
Od 55 zastupnika HDZ-a 14 ih je bilo protiv: Ante Babić, Milijan Brkić, Stevo Culej, Ivan Ćelić, Marija Jelkovac, Anton Kliman, Miro Kovač, Tomislav Lipoščak, Davor Lončar, Franjo Lucić, Davor Ivo Stier, Ivan Šipić, Petar Škorić i Miroslav Tuđman.
Protiv su bili i HDZ-ovi koalicijski partneri Goran Dodig i Branko Hrg (HDS), Kažimir Varda (BM 365) te nezavisni Ivica Mišić.
HDZ-ovi Božo Ljubić i Željko Raguž bili su u sabornici, ali nisu glasovali, kao ni trojica zastupnika Živog zida i Ante Pranić (Most).
Protiv ratifikacije glasovao je i dio Mostovaca: Miro Bulj, Sonja Čikotić, Slaven Dobrović, Nikola Grmoja, Tomislav Panenić, Božo Petrov i Marko Sladoljev, kao i zastupnici stranke Neovisni za Hrvatsku Bruna Esih, Željko Glasnović i Zlatko Hasanbegović,Ivan Lovrinović iz stranke Promijenimo Hrvatsku, te Hrvoje Zekanović, zastupnik Hrasta, dojučerašnjeg partnera HDZ-a, koji se upravo zbog Istanbulske razišao s HDZ-om.
Osim Šukera, suzdržan u glasovanju bio je i nezavisni Marin Škibola.
Nezavisni Furio Radin, Nada Turina Đurić (Glas) i SDP-ov Siniša Varga nisu došli.
Od 151 zastupnika, na glasovanju o Istanbulskoj bilo ih je 142. Sabor je Konvenciju potvrdio sa 110 glasova za, dva suzdržana i 30 protiv.
Ratifikaciji prethodili veliki prosvjedi
Samo dan prije glasovanja u Hrvatskom saboru, održan je prosvjed na splitskoj Rivi na kojoj su se okupili ljudi pristigli iz svih krajeva Hrvatske.
Poučeni manipulacijom brojkama prosvjednika na skupu protiv Istanbulske konvencije u Zagrebu, organizatori splitskog prosvjeda u više su navrata napominjali da ne žele davati nikakve procjene broja prosvjednika, nego da čekaju “da se premijer Plenković i njegov savjetnik za PR, Krešimir Macan, dogovore koliko je ljudi bilo na prosvjedu i da to jave ministru unutarnjih poslova, g. Božinoviću”.
Splitska policija je, pak, procijenila broj prosvjednika na 15 000 – 19 000 ljudi.
Nešto ranije, 24. ožujka 2018. Hrvati su se u okupili u središtu Zagreba gdje je protiv IK prema prvim procjenama policije sudjelovalo oko 50 000 prosvjednika nakon čega je ona promijenjena u kontroverznu brojku od 5000 prosvjednika jer je, prema izjavama iz MUP-a, veliki broj sudionika navodno čekao tramvaj.
Prosvjed protiv Istanbulske konvencije okupio je velik broj aktivista, svećenika, i političara s desne strane političkog spektra.
Kritičari su isticali kako Istanbulska koristi terminologiju koja se ne može protumačiti drukčije nego kao uvođenje rodne ideologije, tj. kako se fluidni pojam roda uvodi umjesto biološki određenog spola, te kako je pravi cilj omogućavanje svakom da se u bilo kojem trenutnu proglasi bilo ženom bilo muškarcem neovisno o činjeničnom stanju, odnosno zaštiti “pravo” na svojevoljni izbor spola u danom trenutku posve neovisan o stvarnom spolu.
Također je često isticano kako Istanbulska konvencija daje ovlasti međunarodnom tijelu “Grevio”, sastavljenom od feministica iz nevladinih udruga iz raznih progresivnih zemalja koje su ratificirale sporazum (Albanija, Turska, Srbija, Crna Gora itd.), ovlasti iznad demokratski biranog nacionalnog parlamenta, što nije samo kršenje suvereniteta nego nedopustivo spajanje države i određene ideologije, odnosno parareligije.
Nakon ratifikacije Istanbulske, SDP-ovci pljeskali HDZ-ovcima
Unatoč svemu navedenom, na današnji dan 2018. godine u Hrvatskom saboru izglasana je ratfikacija Istanbulske konvencije, a nakon što je predsjednik sabora Gordan Jandroković službeno obznanio kako je IK izglasana, zastupnici SDP-a zapljeskali su HDZ-ovcima što se može vidjeti u videu s početkom na 2 sata 43 minute i 41 sekundi:
Premijerova Interpretativna izjava nije ublažila bunu protiv IK
Uslijed ogromnog pritiska javnosti ali i stručnjaka, premijer Plenković poslužio se obmanom te najavio umetanje Interpretativne izjave u Istanbulsku konvenciju, kojom se Republika Hrvatska navodno izjašnjava protiv uvođenja rodne ideologije.
Međutim, pravnici, institucije i udruge su se tome usprotivile zato jer su ispravno procijenile kako takozvana Interpretativna izjava ne može imati pravnog učinka.
“Prema članku 78. Istanbulske konvencije na te sporne odredbe nije moguće staviti rezerve – odnosno isključiti ili izmijeniti pravni učinak tih odredaba u njihovoj primjeni na Republiku Hrvatsku”, objasnili su iz udruge U ime obitelji te dodali “Također, prema međunarodnom pravu, stavljanje interpretativne izjave uz neki međunarodni ugovor ne može modificirati, mijenjati ili ograničavati obveze koje proizlaze iz tog međunarodnog ugovora – Istanbulske konvencije, niti mijenjati njihov pravni učinak.”
Problematično je i što je jedinu izjavu do sada dala Poljska za vrijeme lijeve vlade, koju su Austrija, Finska, Nizozemska, Norveška, Švedska i Švicarska istaknule kao nevažeću odnosno kao takvu da ne može ni na koji način promijeniti obveze koje iz Konvencije proizlaze za Poljsku i druge države stranke.
Premijeru Plenkoviću nakon ratifikacije pala popularnost
Forsiranje ratifikacije Istanbulske konvencije odmah se odrazilo na snažnom padu popularnosti HDZ-a kada je 30. travnja, na izvanrednim lokalnim izborima u općini Muć gdje izgubio 60 % dotadašnjih glasova. HDZ je tako na izborima završio četvrti, a ispred njega su se našle 2 nezavisne liste i Hrvatska čista stranka prava.
Idući mjesec, u svibnju, HDZ je izgubio lokalne izbore i u Vukšiću, svojoj 28 godina staroj utvrdi gdje je ostvario samo 2 vijećnika, nasuprot nezavisnoj listi koja je osvojila 5 vijećničkih mjesta.
Lipanj je pokazao da je HDZ na državnoj razini izgubio velik dio povjerenja birača budući da je prema istraživanjima CRO Demoskopa završio na 24.8 posto podrške birača što je bila najniža razina od veljače 2017. godine. U tom je istraživanju otkriveno i kako je HDZ doživio gubitak gotovo 25% dotadašnjeg potencijala među biračima.
Pad popularnosti HDZ-a pripisuje se ratificiranju Istanbulske konvencije, ali i kadrovskim promjenama u vrhu stranke gdje su smijenjeni dotadašnji međunarodni i politički tajnik koji su glasovali protiv ratifikacije IK.
Tekst se nastavlja ispod oglasa