Serijal Bratanićevih kolumni s Narod.hr-a postao digitalna knjiga: Svoj osvrt dali Šterc, Vukelić, Štahan…

Foto: Fah/Glas Koncila/Narod.hr (Fotomontaža: Narod.hr)

“Priručnik za život u Hrvatskoj”, naslov je serijala članaka kojeg je na našem portalu objavljivao književnik i publicist Miki Bratanić s ciljem ohrabrivanja javnosti u iznošenju i svjedočenju povijesnih istina, poticanja na rasvjetljivanje i razotkrivanje mnogobrojnih davno ustanovljenih laži te razbijanju mitova i tabu tema.

Upravo iz perspektive običnog malog čovjeka, on progovara jednostavnim ljudskim jezikom, postavlja pitanja, uspoređuje činjenice, uviđa nelogičnosti, primjećuje licemjerje, ali iznad svega ukazuje na veliku nepravdu.

Bratanić naglašava kako on nije povjesničar, ali kako ne treba biti nikakav stručnjak za primijetiti kako smo i nakon tri desetljeća od osamostaljenja i dalje opterećeni lažima iz jugoslavenske režije.

Možda su se neki sadržaji malo promijenili, ali forma i norma su ostali isti.

Društvena nepravda i ideološka podjela među ljudima sve su veći, upravo zbog nedostatka istine koja bi donijela pravdu i mir. Institucije nisu i očito neće odraditi svoju lustracijsku pravnu obvezu, pa je na običnom čovjeku da učini ono ljudsko;
da upali svoje malo svjetlo i posvijetli.

“Priručnik za život u Hrvatskoj” dobio je vrijedne stručne kritike koje je autor uvrstio u ovu zanimljivu knjigu, zbirku kolumni.

Tako su svoje osvrte čije isječke donosimo ovdje napisali povjesničarka doktorica znanosti Vlatka Vukelić, demograf doktor znanosti Stjepan Šterc, sociolog doktor znanosti Zlatko Miliša, te publicist i novinar magistar Matija Štahan. Glavna urednica ove zbirke je profesorica Milena Marijan Peranić, koja je s autorom već surađivala na njegovom romanu “Korijeni”.

Svi tekstovi koji su bili objavljeni na našem portalu uz manje izmjene i s dodatkom nekoliko drugih autorovih tekstova, sakupljeni su u ovu digitalnu zbirku, te se nalaze dostupni za čitanje na internetskoj stranici:

www.mikibratanic.com/knjige/prirucnik-za-zivot-u-hrvatskoj

Tiskano izdanje “Priručnika za život u Hrvatskoj” očekuje se uskoro.

A uskoro se očekuje i predstavljanje još jedne autorove knjige s povijesnom temom koja nosi naslov “Otok u plamenu”, na kojoj je kako kaže Bratanić, radio u svoje slobodno vrijeme dugi niz godina, te naglašava:

“Time ću zaokružiti moj skromni laički doprinos ljudskom odnosu prema povijesti, a najviše prema mnogobrojnim žrtvama, kojima se predugo manipuliralo i koje napokon zaslužuju konačni počinak. Naime, uz knjižicu “Ruzarij za Hrvatski križni put”, roman “Korijeni” te zbirku kolumni “Priručnik za život u Hrvatskoj”, knjiga “Otok u plamenu” biti će četvrti naslov u kojem sam se dotaknuo tema o kojima mnogi ne vole govoriti, ili preciznije o kojima se mnogi boje govoriti. Sve napisano sam izgradio utemeljeno na iskustvu mog desetogodišnjeg skromnog laičkog istraživanja naše povijesti, s naglaskom na istraživanje zločina Jugoslavije. Koliko god me je to u životu opteretilo i donjelo mi određenih tegoba, ipak sam zadovoljan i sretan, jer ću uvijek moći reći kako nisam šutio. Bio sam na strani istine. Bio sam na strani svjetla. Svijetlio sam.“

Isječci iz osvrta

“Miki Bratanić u maniri pravog francuskog novovjekog prosvjetitelja nizom svojih feljtona poučava zajednicu koja mu je i kojoj je dostupan. U suvremeno doba koje sve više ignorira pisanu riječ, u kojem je kultura pisane riječi svojstvena generaciji dinosaurusa, Miki je pronašao ključnu formu/formulu za dopiranje do širih društvenih slojeva. To je forma feljtona koju autor vrlo vješto koristi u promicanju općih vrijednosti za koje procjenjuje da ih hrvatska javnost loše ili pak površno percipira. U izrazu je blag i blizak većini čitatelja elektroničkih medija, dok je u odabiru tema izuzetno aktualan, ne propuštajući lirično-stručno komentirati sve što izaziva javnu pozornost. Upravo u ovoj sintagmi i leži čar Bratanićevih feljtona, jer su oni u isto vrijeme i poučni i stilski dotjerani, gotovo poetski, a opet iznimno korektni. Profesionalni novinari prenose vijesti, no ljudi poput Mikija Bratanića šire ideje. Iako je sklon kritici društva, Miki to čini na konstruktivan način, nudeći cjelovita rješenja, upućujući pri tome na paradoks koji potencijalno može nastupiti ignoriranjem određenih tema. (Vlatka Vukelić)

“Ukazujući na potrebu razumijevanja života u Hrvatskoj, u svakom se zasebnom tekstu autor uzdiže iznad ustaljenih pristupa i usporednim tumačenjima nastoji pokazati složenost pritisaka na Hrvatsku, kako bi razumijevanje i onima bez posebnih identitetskih emocija bilo jednostavnije i prihvatljivije. Posebna je važnost zahvaćena širina anacionalnog i zapravo protu hrvatskog djelovanja kao povijesne konstante iz oba smjera: unutrašnjeg i vanjskog te poimanje značenja hrvatskog nacionalnog i lokalnog hvarskog demografskog nestanka za hrvatsku budućnost.

Najnovija zbivanja na hrvatskoj političkoj sceni vezana za stradavanja u Hrvatskoj i Hrvata općenito, najbolja su potvrda autorskih promišljanja u Priručniku i njegovih utvrđenih zakonitosti kako se u Hrvatskoj zapravo s prolaskom vremena ništa ozbiljnije nije niti promijenilo… Iskreni, razumni i ljudski pogled na hrvatsku prošlu i suvremenu zbilju moguće je nakon čitanja shvatiti kao idealističku želju za promjenama, povezivanjem ukupne hrvatske populacije rasute poput sjemena diljem Zemlje, usvajanjem identitetskih vrijednosti i potrebnim postupanjem u interesu mladih koje dolaze i izvjesne budućnosti hrvatskog društva i prostora. Sadržajno je Priručnik poput pjesme koja ostavlja tragove u mislima, emocijama i željama, poput vrijednosti koja nam nedostaje i zamisli koju želimo.” (Stjepan Šterc)

“Autor u knjizi (zbirci svojih objavljenih priloga na portalu Narod.hr) preuzima primjere iz prošlosti, kao mitska mjesta hrvatske povijesti, s nakanom da napiše priručnik za sadašnjost te pridonese rješavanju problema koji opterećuju sadašnjost. Odabirom osjetljivih tema iz prošlosti dviju država, Jugoslavije i Hrvatske, uspio je u svojoj nakani: ukazati na smjernice kako iz povijesnih iskustava popraviti hrvatsku stvarnost, učiniti ju jasnijom, jer smo se za nju krvavo borili. Dajući određene savjete za budućnost, pokušava objasniti uzroke tih povijesnih događaja kako bi pridonio njihovu rasvjetljavanju, što je veliko opterećenje svakodnevice a osobito političkog aspekta. Autor u knjizi osjetljivim povijesnim temama pristupa iz osobnog kuta, ali mu vlastite opservacije nisu smetnja zauzimanju realnog stava prema događajima koji su obilježili zadnjih 80-ak godina hrvatske povijesti.” (Zlatko Miliša)

„Da hrvatski medijski svemir kojim slučajem odražava vrijednosne konstelacije tridesetogodišnje države stvorene u ratu s dominantno katoličkim stanovništvom, kolumne poput Bratanićevih u njima ne bi bile rijetko viđena iznimka, nego pravilo. Ovako, one se nalaze na rubovima hrvatskoga medijskog prostora, koji je – svim financijskim i kadrovskim nedostacima unatoč – u digitalnom informacijskome polju još uvijek jedini nositelj hrvatskoga suverenističkoga nacionalnog kontinuiteta. Bez kompleksa i predrasuda – a zapravo pukih krivotvorina politizirane jugoslavenske pseudohistoriografije – Bratanić pitko i čitko raščlanjuje neuralgične točke hrvatske povijesti i politike, ne mareći za paradoks po kojemu branitelji vrijednosti tridesetogodišnje Republike – dakako, u interpretaciji onih kojima je vrijednosni normativ ukotvljen u svibnju 1945. godine – bivaju stjerani u sferu tobožnjega ekstremizma, dok bi u kontekstu suvremene Hrvatske, premda takvi dominiraju i arbitriraju u najtiražnijim medijima, ekstremistima trebalo smatrati upravo navedene tražitelje i promotore „crvene niti“ kontinuiteta s komunističkom Jugoslavijom. „Unutarnji neprijatelji, pojam kojim su nas desetljećima plašili“, kako ispravno primjećuje Bratanić, „zapravo su oni sami“.” (Matija Štahan)

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr