Stanić: Na važnu inicijativu Matice hrvatske, Zakon o hrvatskome jeziku, stidljiv odgovor vladajućih

stanić plenković gavran obuljen koržinek
Foto: Bernard Čović/Glas koncila, Fah; Fotomontaža: Narod.hr

Velik iskorak u uobičajenim proslavama obljetnica učinila je Matica hrvatska koja je u ponedjeljak 13. lipnja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu slavila 180. obljetnicu svojega osnutka. Iako je na svečanosti bilo govora o povijesti te najdugovječnije Hrvatske kulturne institucije, okus koji je nadmoćno dominirao svečanošću nije bilo puko isticanje dosadašnjih uspjeha i nostalgija za nekim zlatnim vremenima, nego prevažna tema za budućnost hrvatske i njezin identitet. Gotovo bi se moglo reći da je sadašnje vodstvo Matice, predvođeno hrvatskim književnikom Mirom Gavranom, izvelo lukavštinu pred visokim državnim dužnosnicima i cjelokupnom javnošću time što (ih) je više puta tijekom svečanosti pozvalo da se napokon donese zakon o hrvatskom jeziku, piše Branimir Stanić u kolumni za Glas koncila.

> Šola: Podrška Matici u borbi za hrvatski jezik, a bivšoj dopisnici komunističkog lista – pozdrav

Poziv s pozornice drevnoga hrvatskoga kazališta

Da taj poziv s pozornice drevnoga hrvatskoga kazališta nije bio tek pucanj u prazno posvjedočio je predsjednik Gavran rekavši da se u okviru Matičina tima jezikoslovaca već kroji nacrt toga zakona. Dugo je trajao pljesak okupljenih matičara i njihovih gostiju pa se na govor predsjednika Vlade Republike Hrvatske moralo čekati. O ozbiljnosti predložene inicijative možda ponajbolje svjedoče upravo riječi predsjednika Vlade koji je pak svoj govor započeo simpatičnim prepričavanjem što se događalo iza scene dok je trajao pljesak. U razgovoru je, naime, predložio Matičinu predsjedniku da se još jednom vrati na scenu budući da pljesak nije uminuo. Na to mu je predsjednik Gavran odgovorio da nema potrebe ponovno izići pred publiku jer »nije to bila predstava«.

Predstave, ruganja i miniranja zakonske zaštite hrvatskog jezika

Povijesno gledano, svaki put kad bi se samo namirisalo da se zakonom želi zaštititi hrvatski jezik, počele bi razne predstave, ruganja i miniranja u glasnom dijelu društvenih i kulturnih manjina. Možda je najsnažnija potvrda da se takav zakon doista i hitno treba izglasati baš to što nekima toliko smeta ideja zakona o hrvatskom jeziku kojim bi se mogli utvrditi ne samo suverenost i identitet, nego i zajedništvo u hrvatskom narodu.

No nije se ideja o zakonu o hrvatskim jeziku rodila tek danas niti je ona neka hrvatska izmišljotina jer zakone o jeziku imaju mnoge zemlje.

Vrlo ozbiljna inicijativa da se donese zakon o jeziku rodila se, primjerice, i prije 15 godina u okviru Hrvatskoga filološkoga društva, kada je na vlasti također bila sadašnja stranka s onodobnim koalicijskim partnerima. No, što iz stručnih, što iz političkih razloga, što zbog vanjskih i unutarnjih pritisaka, nije bilo sluha da se donese takav zakon, a prijepori, pritisci i jezične ugroze do danas su samo rasli.

Još tijekom svečanosti stigao stidljiv odgovor vladajućih

Na svečanosti u HNK-u svima koji se opiru ideji o zakonu o hrvatskom jeziku došlo je umirenje najavom da je zadaća Matičina tima iznjedriti »moderni i uporabljivi zakon u kojem ne će biti nikakvih restrikcija ni inspektorata, već je cilj da se hrvatskom jeziku napokon dade prilika da se samoostvari u svojoj punini«. Cilj je, drugim riječima, da hrvatski jezik više ne bude »prepušten ulici ni samovolji ljudi kojima nije stalo do hrvatske kulture i hrvatskoga identiteta«. Zanimljivo je da je na predloženu Matičinu inicijativu još tijekom svečanosti stigao stidljiv odgovor vladajućih, ali nije izostala uputa da bi se Matica više trebala uključiti u »prosvjetljivanje« društva i suvremene kulture komuniciranja. Ne čini li se to najbolje hrvatskim jezikom?

O autoru

* Branimir Stanić je od 6. rujna 2020. urednik Glasa koncila, hrvatskih katoličkih tjednih novina s polustoljetnom tradicijom. Završio je novinarstvo na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, teološku kulturu na Institutu za teološku kulturu laika Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te upisao poslijediplomski studij na Sveučilištu u Salzburgu. U Glasu Koncila zaposlen je od 2007. kao urednik mjesečnoga magazina Prilika, a od 2013. je i zamjenik glavnoga urednika Glasa Koncila. Predavao je na Fakultetu Hrvatskih studija, uredio je više knjiga i izlagao na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima.

** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/glas koncila

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.