Struja u Katoličkoj crkvi koja se zauzima za radikalne promjene iskoristila je nedavno završenu Biskupsku sinodu kako bi uvjeravala javnost da se njezine želje ostvaruju, međutim, niti je ona u većini niti sinoda nudi konačan odgovor na izazove s kojima se suočava Crkva.
Biskupska sinoda, savjetodavno tijelo pape, zasjedala je u Rimu od 4. do 29. listopada. Ovo je bio tek prvi dio Sinode, a drugi će se održati u listopadu iduće godine.
Sinoda je brojala 375 članova, a novina je da to ovog puta nisu bili samo biskupi, nego i svećenici, redovnici, redovnice i laici s pravom glasa.
>Završena Biskupska sinoda u Vatikanu, ‘prvo poluvrijeme’ procesa s neizvjesnim ishodom
U radu Sinode sudjelovalo je 275 biskupa, pedesetak svećenika i redovnika te oko 45 laika, žena i muškaraca.
Uz njih, na Sinodi je sudjelovalo i osam osoba koje su imale status gosta ili promatrača te 75 osoba u statusu savjetnika bez prava glasa.
Ciljano poticana nerealna očekivanja
Europski utjecajni mediji, koji su prvenstveno otvoreni za glasove reformskih snaga u Crkvi, prvenstveno onih iz Njemačke, uoči i za vrijeme zasjedanja poticali su uglavnom nerealna očekivanja o velikim promjenama u Crkvi. Riječ je međutim o manjini koja nastoji nametnuti svoje ciljeve.
Do njih međutim nije došlo niti je, barem u ovom trenutku, to nije bilo moguće.
Sinoda je papino savjetodavno tijelo i njezini zaključci nemaju pravnu snagu u Crkvi, nego samo služe kao poticaj papi za njegove odluke.
Nadalje, ovogodišnje zasjedanje bilo je prvi dio Sinode, čiji će se drugi dio održati u listopadu 2024. i gdje će se donijeti konačni zaključci koji će se podastrijeti papi.
>Dijanović: Što donosi tzv. Sinoda o sinodalnosti?
Papa Franjo sazvao je Sinodu kako bi osluhnuo bilo Crkve, a kakve će posljedice ona imati isključivo je u njegovim rukama. U tom smislu, na kraju Sinode zahvalio je za “put koji smo zajedno prešli, za osluškivanje i dijalog.”
Javnost dobila pogrešnu sliku o sadržaju Sinode, većina je više zainteresirana za svakodnevne izazove
Iako se stvarao dojam da se Sinoda prvenstveno bavi antropološkim pitanjima i crkvenim pravom, poput odnosa prema homoseksualcima i osobama s različitim spolnim sklonostima, sakramentalnim pitanjima i ulogom žena u crkvenim obredima, ona je obuhvaćala vrlo široki spektar tema u kojima se u javnosti nije mnogo razgovaralo.
Uloga “Božjeg naroda” u Crkvi daleko je šire pitanje od spomenutih tema na kojima inzistiraju prije svega njemački katolici.
>Biskupska sinoda u Rimu ušla u drugi tjedan; poziv na sučeljavanje i otvaranje neugodnih tema
Sinoda je bila prigoda da se otvore pitanja životne svakodnevice, socijalne i gospodarske teme, koje su i bile u prvom planu u kontinentalnim sinodama u protekle dvije godine. No takve teme u medijima nisu zauzele posebnu pozornost.
Prijetnja raskola
Razlozi tomu leže u činjenici da reformisti unutar Crkve imaju bolji pristup medijima pa u skladu s time i nameću vlastite interese, da su pitanja homoseksualnosti u uloge žena u Crkvi općenito aktualna, kao i to da je reformski pokret u Njemačkoj doveo Crkvu na rub raskola.
Ta opasnost i dalje visi u zraku, tim više što reformisti i sada naglašavaju kako očekuju da će se papi “otvoriti oči”, stvarajući dojam da je službeni Vatikan u zabludi koju oni nastoje otkloniti.
Sukladno tome, rasprave tijekom iduće godine dana, a posebice na drugom dijelu Sinode u listopadu iduće godine dat će jasniji odgovor o stanju u Crkvi.
>Kardinali Müller i Burke traže sankcije za njemačke biskupe zbog zaključaka Sinodalnog hoda
No on ni tada neće biti konačan, tek će papino apostolsko pismo koje očekuje nakon toga pružiti pravu sliku o tome kojim smjerom ide Crkva.
Sinoda nije parlament, na kraju će papa samostalno odlučiti o smjeru Crkve
Ne zadirući u autonomiju biskupa u njihovoj službi, Biskupska sinoda izravno je podređena papi u pitanjima opće Crkve i služi kao njegovo savjetničko tijelo u odlukama koje papa donosi.
U tom kontekstu, najnovija Biskupska sinoda često se pogrešno tumači kao izraz demokratizacije u Crkvi, odnosno njezinog hijerarhijskog preustroja.
>Njemačka sinodalna skupština u znaku poticanja ‘transrodne ideologije’ i ženskog ređenja
To međutim nije slučaj, barem zasad. Papa je naprosto proširio svoje savjetničko tijelo i u njega uključio i laike.
Papa Franjo više je puta naglasio da Sinodu vidi između ostaloga kao vlastitu priliku da bolje upozna Crkvu i njezine izazove, kao i da Sinodu shvaća kao duhovni proces, a ne kao događaj u smislu parlamentarizma gdje bi vladalo pravilo većine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa