Trodnevni znanstveni skup o hrvatskom književnom povjesničaru Antunu Barcu koji se održava u Zagrebu i Crikvenici počeo je jutros u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.
Skup su pozdravili predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, predsjednik Organizacijskoga odbora Tihomil Maštrović i tajnik Razreda za književnost HAZU akademik Ante Stamać, koji je najavio izdavanje sabranih djela Antuna Barca.
Maštrović je podsjetio kako je ovo 14. znanstveni skup o hrvatskim književnim povjesničarima, koje organiziraju Hrvatski studiji uz pomoć suorganizatora – Filozofskoga fakulteta iz Osijeka, Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Zadru, Sveučilišta u Puli.
Napomenuo je da su pokrovitelji skupa HAZU te Razred za književnost HAZU. Dodao je i kako su do sada poslije svakoga skupa objavljeni zbornici radova.
U radnom dijelu skupa akademik Ante Stamać govorio je o Barčevim tekstovima o Antunu Gustavu Matošu. “Barac je za života objavio čak sedamnaest duljih i kraćih tekstova o Matošu”, rekao je dodavši kako se cijeloga svoga znanstvenog vijeka nije odvajao od svoga privlačnog predmeta napisavši jednu opsežnu i dvije kraće studije, tri eseja, četiri obavijesna i sedam popratnih uredničkih članaka.
Posebno vrijednim je ocijenio Barčevu studiju o Matoševom pjesništvu, prozi te Matoševoj kritici, čija je, znanstvena valjanost i utemeljenost, po Stamaćevu mišljenju, provjerljiva i danas.
Profesor na njemačkom sveučilištu u Goettingenu Reinhard Lauer podsjetio na njemačko izdanje Barčeve knjige “Jugoslavenske književnosti”. “uredništvo je okupilo cijeli krug suradnika, autora novih poglavlja, suprevoditelja, bibliografa, savjetodavaca kako bi djelo prilagodili njemačkom čitatelju”, napomenuo je Lauer ocjenivši da je na taj način nastala knjiga sklepana iz raznih elemenata, koja je za nekoliko desetljeća na njemačkom govornom području služila kao osnovni priručnik o književnosti u bivšoj Jugoslaviji.
Prvi dio znanstvenoga skupa održava se danas u Zagrebu, a sudionici će poslijepodne otputovati u Crkivenicu gdje se sutra nastavlja skup.
Na skupu o Antunu Barcu organizatori su predvidjeli tridesetak izlagača.
Hrvatski književni povjesničar i književni kritičar Antun Barac rođen je u Kamenjaku kod Crikvenice 20. kolovoza 1894., a umro je 1. studenoga 1955. u Zagrebu. Pisao je kritičko–esejističke napise o manje važnim piscima, monografije o vrhunskim hrvatskim stvarateljima poput Nazora, Šenoe, Vidrića ili Mažuranića do velikih sinteza o hrvatskoj književnoj kritici 19. stoljeća, a započeo je pisati i povijest hrvatske književnosti od hrvatskog narodnog preporoda do stvaranja bivše Jugoslavije. Smatrao je da književnost mora biti izraz čovjeka u njegovu totalitetu, kao individualnog i društvenog bića, te duboko zahvatiti u osnovna pitanja života. Druga teza bila je da se velika umjetnost rađa samo iz velike boli, no najvažniji je vrijednosni kriterij koliko je pisac za svoj doživljaj našao adekvatni izraz. U proučavanja književnosti unio je i specifični nacionalni kriterij, držeći da svaka mala književnost u većoj mjeri odražava društveni život svoga naroda.
