Ružica Ćavar, liječnica po struci i katolička aktivistica, umrla je noćas u 85. godini života u bolnici u Mostaru, ispraćena posljednjim sakramentima.
Rođena je u hrvatskoj katoličkoj obitelji Čuvalo koja se 1943. preselila u Srijemsku Kamenicu kod Petrovaradina. Ondje je živjela sve do završetka srednje škole.
Tu je kao dijete, nakon sloma NDH, vidjela strahote stradanja nedužnih Hrvata Srijema i stalno u obitelji slušala o stradanjima bliže rodbine i ostalih Hrvata u zavičajnoj Hercegovini, na križnim putevima nakon rata.
Studirala je u Zagrebu na Stomatološkom fakultetu i Medicinskom fakultetu, a specijalizirala je dječju i preventivnu stomatologiju. Poslijediplomski studij iz javnog zdravstva i epidemiologije završila je u Školi narodnog zdravlja ‘Dr. Andrija Štampar’.
U svibnju 1965. je s većom skupinom mladih završila u zatvoru i od tih dana je bila pod stalnim nadzorom UDBA-e.
Osnovala ‘Hrvatski pokret za život i obitelj’
Za vrijeme studija upoznala je studenta Matu Ćavara iz Širokog Brijega za kojeg se udala po završetku studija. Supruga su također vlasti proganjale i uhićivale. Zbog vrlo aktivnog angažmana u Hrvatskom proljeću bio je prisiljen emigrirati.
Majka je četvero djece. Kad su počeli demokratski procesi u Hrvatskoj osnovala je ‘Hrvatski pokret za život i obitelj’ čija je bila predsjednica od prvih dana (do 2015. godine, kada postaje počasna predsjednica), a i suprug joj se vratio iz inozemstva. Prva godina hrvatske samostalnosti bila je za nju iznimno teška, jer dvojica su joj sinova bili na odsluženju redovnog vojnog roka u JNA.
Pokrenula je stoga molitve na trgovima roditelja za spas hrvatskih vojnika. Pisala je i pisma komandantima jugo-vojske da puste hrvatske sinove i u tu svrhu organizirala pohode sa svijećama, nakon večernje molitve, oko komande Pete armijske oblasti u Zagrebu, sve dok nismo dočekali da se na komandi zavijori hrvatska zastava.
Temelj i ideja vodilja – univerzalna i kršćanska katolička moralna načela
Najvažniji temelj i ideja vodilja u životu bili su joj naravna, univerzalna i kršćanska katolička moralna načela, koja je primila odgojem od rođenja i za koja se uvijek zalagala. U sklopu tih ideja najveća ljubav i ideal joj je bila samostalna i slobodna država Hrvatska.
Između, ostalog, od 1977. godine bila je stalna suradnica hercegovačkog katoličkog zbornika ‘Kršni zavičaj’ gdje je pisala članke i studije o obiteljskoj problematici, posebno o zaštiti svakog ljudskog života od samog začeća, o dostojanstvu čovjeka, braka obitelji i naroda, te općenito o življenju života u skladu sa Božjim i ljudskim dostojanstvom.
Organizirala je, u ime zagrebačkih majki hrvatskih vojnika u JA, veliki skup roditelja u dvorani Globus u Zagrebu u kolovozu 1991. gdje je dogovoreno da se osnuje Pokret majki za mir ‘Bedem ljubavi’ koji je krenuo u sve poznate akcije majki za spas svojih sinova iz jugo-armije.
Angažirala se tijekom Domovinskog rata
Osobno je najviše djelovala kroz ‘Hrvatski pokret za život i obitelj’ u čije ime je pokretala i sudjelovala u mnogim prosvjednim, mirovnim i molitvenim akcijama zajedno sa organizacijama stradalnika Domovinskog rata.
Također se, tijekom Domovinskog rata, neprekidno angažirala u prikupljanju i raspodjeli humanitarne pomoći ugroženim obiteljima. U Domovinskom ratu su joj, kao branitelji, sudjelovala sva trojica sinova.
Od rujna 2000. godine, kada su započela uhićivanja hrvatskih branitelja, organizirala je, u ime ‘Hrvatskoga pokreta za život i obitelj’, Društva ‘Hrvatska žena’ i Marijine legije, i molitvu svete krunice za hrvatsku domovinu i uhićene hrvatske branitelje, na Kamenitim vratima u Zagrebu.
Odlikovana za svoj rad
Napisala je veliki broj članaka obiteljskog, moralnog, kao i političkog sadržaja, u raznim listovima i časopisima. Više puta je nastupala u radio i TV emisijama, te održala brojna predavanja poticajnog sadržaja za dostojanstven život i rad na temeljima ljubavi i mira.
Bila je članicom više društva, a odlukom prvoga predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, odlikovana je 1996. godine, za Dan državnosti, 30. svibnja, Redom Stjepana Radića.
Nadalje, godine 2019. primila je zahvalu za životno djelo od udruge ‘Hrvatska za život’, a prošle godine, uz Dan Grada Širokoga Brijega, 15. kolovoza – Veliku Gospu, primila je javno priznanje, Zlatnu plaketu ‘Grb Grada Širokoga Brijega’ koju je posmrtno primio i njen suprug Mate Ćavar, piše HKM.
Napad Laburista i podupiratelja ‘Protagore’ Kovačića
Dana 20. rujna 2014. godine na prosvjedu protiv “Vatikanskih ugovora” koji su organizirale nevladine udruga Glas razuma – Pokret za sekularnu Hrvatsku, Inicijativa “Nisam Vjernik” i Udruga “Protagora”, na Cvjetnom trgu u Zagrebu, Laburist Neven Kovačić napao je tada 77-godišnju Ćavar nakon čega je morala biti hospitalizirana s dva prijeloma lijeve ruke i razbijenim nosom.
> Dr. Ružica Ćavar: Divljački me napao, slomio mi ruku i dobio samo tri godine uvjetno!
> Napad na Ružicu Ćavar – barbarski i nasilnički čin
> Napadač na Ružicu Ćavar suspendiran iz Laburista
> Sarnavka: napad na Ružicu Ćavar nedopustiv je i neoprostiv
Donesena je presuda za nanošenje teške tjelesne ozljede. Kovačić je osuđen na godinu dana zatvora s trogodišnjim rokom kušnje, te mora platiti 1800 kuna sudskih troškova.
Inače, nakon napada oglasili su se mnogi i osudili teški čin. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić kazala je da je irelevantno koji su bili motivi napadača. Bitna je isključivo činjenica da je napadač uporabio svoju fizičku silu na zakonom nedozvoljen način kako bi nad svojom žrtvom demonstrirao svoju nadmoć, upozorila je pravobraniteljica.
U bolnici su pak gospođu Ćavar posjetili tadašnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i tadašnji gradonačelnik Milan Bandić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
